Godinu dana od prve doze cjepiva protiv covida-19 rezultati cijepljenja u Hrvatskoj nisu ni blizu očekivanima, jer je u potpunosti cijepljeno tek 51,7 posto stanovnika, odnosno 62 posto odraslog stanovništva, što nas svrstava među najmanje cijepljene Europljane, piše u ponedjeljak Jutarnji list
Očekivanja su bila velika, a Vlada je smatrala da će se do početka ljeta cijepiti 60 posto odraslih stanovnika. Sam početak cijepljenja izgledao je kao da bismo mogli postići nevjerojatan uspjeh u tome, no dolaskom toplijih dana bilo je više cjepiva nego zainteresiranih za vakcinaciju.
'S jedne strane moram reći da nisam zadovoljan jer nedovoljna cijepljenost otvara manevarski prostor za nove varijante virusa. S druge strane sretan sam što je većina naših građana prepoznala ozbiljnost epidemije i važnost cijepljenja', kaže ministar zdravstva Vili Beroš te opetovano poziva na cijepljenje.
vezane vijesti
Zamjenica ravnatelja HZJZ-a Ivana Šimetin Pavić kaže da je jasno da nisu zadovoljni odazivom na cijepljenje. 'Trebamo težiti većem obuhvatu cijepljenja i poticati građane na cijepljenje na temelju znanstvenih dokaza i svega onoga što suvremena medicinska znanost govori, a to je da cijepljenje štiti ne samo pojedinca, nego i njegovu obitelj i cijelo društvo', smatra Šimetin Pavić.
Prema podacima HZJZ-a i Ministarstva zdravstva, do 21. prosinca 2021. zaprimljeno je 5.884.040 doza cjepiva, od čega je 4.931.991 distribuirano županijskim zavodima za javno zdravstvo. Najviše je naručeno Pfizerovog cjepiva, 3.620.386 doza, zatim 2.705.628 doza AstraZenece, Moderne 1.103.601 te 900.000 doza Johnson&Johnsona, no sve te doze nisu stigle u Hrvatsku jer dijelom nisu isporučene zbog kašnjenja u proizvodnji i isporukama, a dijelom zato što su neke planirane isporuke preusmjerene u donacije jer je bila slaba potražnja za tim cjepivima (AstraZeneca, Moderna, J&J). Donirano je gotovo pola milijuna doza, konkretno njih 489.900.
Prvu dozu primilo je 2.245.244 građana, drugu njih 1.918.151, a booster, odnosno treću dozu, primilo je tek 432.247 njih.
Iako je HZZO glavninu troškova, koji su do sada prešli četiri milijarde kuna, utrošio na testiranje, bolovanje i liječenje, ni stavka za cjepiva nije mala. Prema podacima HZZO-a, do 30. studenog 2021. potpisane su narudžbe za cjepiva u vrijednosti od 672,463.329 kuna, a troškovi za cjepivo iznosili su 465,516.102 kune. Također, tu je trošak mobilnih timova koji su kumulativno za 2021. iznosili 30,944.152 kune.
Osim što se nismo cijepili u zadovoljavajućem obimu, koji bi prema struci bio najmanje 80 posto, tijekom ove godine zaključeno je i da dvije doze neće biti dovoljne. Istraživanja su pokazala da razina antitijela s vremenom opada, a nakon šest mjeseci, osobito kod starijih i imunokompromitiranih, više ne daju zaštitu. Zaključeno je da je potrebna treća, odnosno booster doza, koja se čini još potrebnija dolaskom novog soja omikron, piše novinarka Jutarnjeg lista Ivana Krnić.
