Pezo je u razgovoru za Hinu naglasio da je izvođač obvezan ishodovati građevnisku dozvolu, a četvrta od ukupno šest faza projekta je ključna jer predviđa ugradnju postrojenja i tehnologije.

Rok za gradnju tri godine

'Očekujemo izdavanje te dozvole u idućih mjesec ili dva, tada ćemo moći točnije odrediti rokove za završetak projekta. Kad dobijemo dozvolu, bit će opravdano da napokon počnu radovi. Ako izvođač ne nastavi radove, moramo razmišljati i o raskidu ugovora jer se kašnjenja više ničim ne mogu pravdati', kaže Pezo.

Izvođač radova na projektu je zajednica ponuditelja Magnum Supra i Elektrocentar Petek. Ugovor vrijedan 400 milijuna kuna potpisan je u rujnu 2022. godine, a rok za završetak projekta bio je tri godine.

Pezo je istaknuo da sustav gospodarenja otpadom neće biti cjelovit bez CGO-a, ali u njemu trebaju sudjelovati svi, od građana do jedinica lokalne samouprave i županije.

"Već smo u zaostatku, pa je sreća u nesreći što je nakon Gospića ta priča u fokusu javnosti, to je prilika da se osvijestimo i budemo proaktivni“, rekao je.

Podsjetio je da Dubrovačko-neretvanska županija ima obvezu izgraditi i pretovarne stanice.

"Na Korčuli, Lastovu i Janjini smo unutar rokova. Što se tiče odlagališta, Korčula još ima kapaciteta, a Dubrovnik je ulagao ogromna sredstva za sanaciju Grabovice i nove kapacitete. Najteže je stanje na Pelješcu, gdje su općine bile prisiljene improvizirati, što nije ispalo dobro“, ističe Pezo.

Načelnik Stona Vedran Antunica u veljači je, uz još dvije osobe, kazneno prijavljen zbog ugrožavanja okoliša nezakonitim odlaganjem smeća na području iznad mjesta Ponikve na Pelješcu.

Umjesto manje, otpada je sve više

Antunica je tada tvrdio da je ta pelješka općina bila prisiljena nezakonito odlagati otpad i zbog nedostatka vlastitog odlagališta.

Pezo naglašava da bi gradovi i općine trebali reciklirati 60 posto svoga otpada, a samo 40 posto dovesti u budući CGO. Smatra da su zakonske odredbe dobro zamišljene, ali u stvarnosti nisu do kraja provedive.

Kapacitet CGO-a određen je prema procjeni da će u budućnosti biti sve manje otpada, nažalost, potrošačko društvo i način života stvaraju sve više otpada, bez obzira na razdvajanje.

Uz to, tržište sirovina za reciklažu je pasivno ili uopće ne postoji. Te sirovine onda nisu zarada, nego još veći trošak, što je dodatno opterećenje za sustav, objašnjava Pezo.

Župan vidi rješenje u izgradnji spalionica, a od četiri njih na području Hrvatske jedna koja bi pokrivala područje Dalmacije planira se u Šibeniku.

„Podržavamo taj projekt. Kad budu gotovi svi CGO-ovi u Dalmaciji, spalionica je posljednji korak u sustavu, onda ćemo moći reći da je Dalmacija riješila pitanje otpada“, smatra Pezo.

Dodao je da građane treba osvijestiti o značaju gospodarenja otpadom, ali i svim troškovima, jer će sve to skupa dosta koštati.

"To je civilizacijski iskorak. Više se ne možemo ponašati tako da nas nije briga gdje će otpad završiti kad ga izbacimo iz kuće“, poručio je Pezo.