Mnogo toga se promijenilo u našim novčanicima. Kad se odlazi na odmor ili se mora platiti neki veći iznos, jedva da još itko vadi svežanj gotovine iz džepa. Danas se sve plaća 'plastikom', karticama ili se jednostavno prebaci traženi iznos na računalu. Zašto onda uopće imati velike apoene, pita se Deutsche Welle

Zapravo, s novčanicom od 500 eura ćete imati samo problema. Ne zato što je možda krivotvorina - te novčanice, uz novčanicu od pet eura su zapravo najrjeđe krivotvorene novčanice zajedničke valute. Ali dok se kod novčanice od pet eura krivotvorenje ne isplati, kod najvrjednije novčanice je drugi problem: u pravilu, benzinske postaje uopće ne primaju tu novčanicu, a i u trgovini možete imati problema. U svakom slučaju će se blagajnica vrlo dobro sjetiti tko je platio 'petstotinjarkom'.

Ipak, u jednom sektoru je novčanica od 500 eura itekako praktična: kod kriminalaca. Drogom, prostitucijom, iznuđivanjem ili korupcijom će se brzo sakupiti i mnogo veći iznosi i svežanj ljubičastih novčanica će se lako sakriti i od policije - i od poreznika. I dok u zemljama zone eura ima ljudi koji svoju (legalnu) ušteđevinu radije drže u gotovini kod kuće nego u banci, izvan te zone tu novčanicu doista koriste gotovo isključivo - kriminalci.

To je mišljenje i britanske Agencije za teške organizirane zločine (Serious Organized Crime Agency) koja procjenjuje kako 90% novčanica od 500 eura u Velikoj Britaniji koriste osobe s onu stranu zakona. Zato i britanske banke praktično više ne koriste te novčanice, nego mušterijama izdaju apoene od 100 ili najviše 200 eura.

Zapravo je ovog travnja i potpredsjednik Europske središnje banke Vitor Constancio uznemirio duhove izjavom kako bi se ova novčanica 'jednom mogla povući iz upotrebe'. No tu se nisu samo uznemirili kriminalci - nego i 'obični' građani, upozorava ekonomist Hans-Peter Burghof, koji svoju ušteđevinu drže 'u čarapi'. To je njihovo pravo, smatra ovaj profesor sveučilišta u Hohenheimu i upozorava da se 'država tu nema što miješati' i da mora i dalje dozvoljavati takvu vrstu pohrane imutka.

Ekonomski, to je naravno loše jer je taj novac povučen iz opticaja - ponekad na mnogo godina. A takvih "štediša" ima mnogo više nego što se misli pa tako i Helmut Rittgen iz Njemačke središnje banke procjenjuje da se čak 30% izdanog novca - negdje čuva, što po kućnim sefovima, a što doista po čarapama i madracima.

Zapravo, u središnjoj novčarskoj instituciji ove zemlje su konstatirali kako je i u ovoj krizi naglo porasla potražnja za najvećim novčanicama. Mnogi su prestali vjerovati bankama - ne na kraju zbog zbivanja na Cipru - i žele svoj novac skloniti od hirova 'velike politike'.

Više o ovoj temi možete pročitati ovdje