Gotovo je sigurno da će Milanovića i društvo dočekati pitanja o ekonomskoj situaciji, braniteljima, a možda upadne i koje pitanje o drugim aktualnim temama poput registracijskih tablica.

U sljedeća tri mjeseca rada zastupnici bi trebali odraditi nekoliko važnih tema. Nakon što je Odbor za Ustav obavio razgovore s kandidatima za ustavne suce, trebala bi biti sastavljena uža lista kandidata koju će odbor poslati na izglasavanje u Sabor. Podsjetimo, za dva mjesta ustavnih sudaca prijavilo se 11 kandidata. S obzirom da je za izbor ustavnog suca potrebna dvotrećinska većina zastupnika, među parlamentarnim strankama trebalo bi doći do kompromisa, no naznaka da će do toga doći zasad nema. SDP bi na užu listu, naime, trebao predložiti tri kandidata - Sanju Barić, Mladena Bajića i Ivanu Čalić - no u HDZ-u zasad ne vide nijednog potencijalnog kandidata te smatraju da se izbor sudaca treba ostaviti za novi saziv Sabora.

Sabor će, dođe li do skorog dogovora kolaicijskih partnera, trebao potvrditi i novog ministra ili ministricu kulture. Podsjetimo, Andrea Zlatar Violić ostavku je dala prije 20 dana, no Vlada još nije našla kandidata za novog ministra. Trenutno funkciju ministra obavlja njen zamjenik Berislav Šipuš, a čini se da bi upravo njega HNS želio vidjeti na mjestu novog ministra.

Zastupnici će sigurno povesti i raspravu o prijedlogu 54, mahom oporbenih zastupnika da se Vladu zaključkom obaveže da Saboru ponudi zakon koji bi objedinio sva braniteljska prava i čime bi dobio ustavni karakter. Ideju da se izglasa Ustavni zakon o pravima hratskih branitelja vlada je odbila prošli tjedan, a pritom je ministar branitelja Predrag Matić kazao da ne postoje pravni temelji za prihvaćanje takvog prijedloga, odnosno da zakon ne može postati ustavni dok ne budu donesene izmjene samog Zakona o pravima hrvatskih branitelja.

Jedna od važnijih tema za raspravu bit će i izmjene Kaznenog zakona, kojima se, među ostalim, predlaže da se djela prijetnje i prisile prema zdravstvenim radnicima, nastavnicima i učeiteljima ubuduće gone po službenoj dužnosti. ukoliko tako bude dogovoreno tijekom rasprave po službenoj dužnosti ubuduće bi se mogli goniti i napadi na odvjetnike. Uz to, u Kaznenom zakonu i dalje ostaje kazneno djelo protiv časti i ugleda, odnosno sramoćenje, ali tog kaznenog djela neće biti ako je počinjeno u obavljanju određenih djelatnosti, poput znanstvene, stručne i novinarske, ako je počinjeno u javnom interesu ili ako je počinjeno iz drugih opravdanih razloga. Zakonom je također predloženo da se po službenoj dužnosti gone nedjela kojima je počinjena šteta od tisuću kuna, a ne kao dosad iznad dvije tisuće kuna. Predloženo je i da se sitne krađe više ne tretiraju pojedinačno nego da se zbrajaju.

Nova pravila za financiranje kampanja donosi Zakon o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, kojim se prvi put definiraju načini financiranja referendumske kampanje. Među istaknutijim novostima u zakonu je i povećanje limita kod financiranja kampanje za Europski parlament. Maksimalni troškovi kampanje na izborima za Europski parlament trebali bi se povećati s 1,5 milijun na četiri milijuna kuna. Jednako tako, prema prijedlogu zakona iznos sredstava koji se u proračunu osigurava za redovito godišnje financiranje političkih stranaka više se ne bi definirao temeljem ostvarenih rashoda proračuna, već temeljem ostvarenih poreznih prihoda, o čemu je tportal već pisao.

Složi li se većina zastupnika, već u prvim danima zasjedanja 26. rujna trebao bi biti proglašen Nacionalnim danom oboljelih od multiple skleroze. Iako oboljeli taj datum obilježavaju od 1979., u SDP-u koji je iznio prijedlog u Saboru smatraju da bi se proglašenjem Nacionalnog dana proširila svijest o širenju te opake bolesti.

Ostvare li se pak priče iz kuloara Kukuriku koaliciji mogla bi se ponovno uzdrmati većina u Saboru. Naime, novoj stranci bivšeg predsjednika Ive Josipovića navodno će preći dva zastupnika, a jedan od njih mogao bi biti Josip Kregar, koji je kao nezavisni zastupnik u Sabor izabran s liste Kukuriku koalicije.