OTVORENO

Čačić o poslijeratnoj obnovi Banije: Nećemo se praviti ludi, bilo je svega pa i korupcije

  • Autor: T.Ba.
  • Zadnja izmjena 13.01.2021 00:09
  • Objavljeno 12.01.2021 u 23:48
Radimir Čačić

Radimir Čačić

Izvor: Screenshot / Autor: HRT

U HRT-ovoj emisiji 'Otvoreno' govorilo se o obnovi potresom stradale Banije te kako osigurati da se ona provede brzo i učinkovito. Gostovali su ministar graditeljstva Darko Horvat, šef SDP-a Peđa Grbin, varaždinski župan Radimir Čačić, sisačko-moslavački župan Ivo Žinić i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Nikola Mažar.

Peđa Grbin, predsjednik SDP-a , u Otvorenom je rekao kako je s kolegama pogledao izvješća pučkih pravobranitelja od prije 5, 10 ili više godina i gotovo svake godine je pučki pravobranitelj obavještavao Hrvatski sabor o stotinama primjedbi, vrlo konkretnih koji su se odnosili na probleme u obnovi.

'Dakle, problem obnove nakon rata evidentno postoji. Nažalost, sada nakon potresa je eskalirao. Dio tih kuća je srušen. Želja ovim istražnim povjerenstvom nije samo otkrivanje krivaca', rekao je.

Istaknuo je kako se želi proučiti kako je sustav tada odgovorio na obnovu.

'Koje su se greške dogodile. I kako te greške izbjeći. U Zakonu o obnovi Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije idemo korak dalje. Ide se prema obnovi koja bi išla za promjenom konstrukcijskih elemenata i ojačale bi se građevine. Tijekom rasprave, iz oporbe smo sugerirali da se možda ide korak dalje ne na nužni minimum, nego da dignemo na nadstandard. Mislim da ćemo ponoviti takvu raspravu. Ovaj potres je pokazao da je nadstandard potreban. Puno je stvari o kojima trebamo razgovarati', rekao je.

Dodao je i kako Zagreb ima ozbiljan problem da se potres dogodio prije 10 mjeseci, a da ozbiljna obnova još nije počela.

Ivo Žinić, sisačko-moslavački župan, rekao je kako treba malo bolje poznavati poslijeratnu problematiku obnove kuća.

'Od Zakona o obnovi, propisa i Zakona o gradnji. Od početka imamo procjenu ratne štete kao što sada imamo procjenu tri kategorije markica. Ovdje je bilo 6 kategorija. Za prve tri kategorije su ljudi dobivali novce i sami su obnavljali. To su bile manje oštećene kuće u ratu. 4, 5, 6 kategorija su se obnavljale. Samo šesta kategorija ili djelomično peta kategorija, koje su bile potpuno srušene, one su obnavljane iz temelja. Bilo je primjedbi. Tako je to kad radite na 25 tisuća objekata, a bilo je i puno aktera, na desetke inženjera, na stotine građevinskih radnika', rekao je.

Istaknuo je i kako sada postoje tehnički nedostatci u objektima koji se rade.

'Zato postoje tehnički pregledi, uporabne dozvole i sve ono što je potrebno. Hrvatska je tada napravila program koji nikada neće ponoviti. 156 tisuća kuća, godišnje do 20 tisuća kuća se radilo. Danas sigurno to Hrvatska u godini dana ne može izgraditi. Naravno da je tu bilo propusta. Vjerojatno određenih problema. Sve ove objekte znam, čak i obitelji poznajem. Tu se radi o pravilima koja su bila definirana. Ljudi nisu bili zadovoljni', rekao je.

Žinić je rekao kako su ljudi samostalno gradili po desetak godina kuće.

'Ako postoji kakav koruptivni dio u obnovi, pozivam i molio bih radi sebe kao inženjera, da se to istraži. Svaka od ovih 25 tisuća kuća je priča za sebe. Ne možemo generalizirati. Većina kuća koje su napravljene u obnovi bolje su nego koje su bile izgrađene prije rata', rekao je.

Radimir Čačić, varaždinski župan, rekao je da u razdoblju kada je bio ministar, nikad nije razgovarao s Ivom Žinićem.

'Ali sam razgovarao s pomoćnikom ministra kojeg sam naslijedio koji je bio šef katedre za materijale na Građevinskom fakultetu. Sustav je bio iznadprosječno kvalitetno postavljen. Na razini onog što bih sada napravio. 1995. godine se krenulo, bilo je nereda, svega. 450 tisuća ljudi je trebalo vratiti. To je strašan pothvat. Doneseni su propisi koji su samo otprilike svojih 15-20 posto novi objekti. Ti novi objekti rade se na starom temelju ako je ikako moguće ili barem djelomično starom', rekao je, dodajući da je tada bilo svega, pa i korupcije.

'Nećemo se praviti ludi. Ugrađivali su se materijali koji nisu bili odgovarajući. Nije bilo kvalitetnog betona, željeza, agregata', istaknuo je.

'Već 1996. godine stvar je stavljena pod kontrolu. Zakon je dorađen i sustav je bio vrlo čist. Po dolasku na mjesto ministra, dobio sam naznake da postoje određene sprege unutar ministarstva, nekih ljudi s nekim consulting tvrtkama, izvođačima. Odmah sam formirao upravu za unutrašnju kontrolu koja nikad nije postojala. Da mi se ne dogode igre privatnih sprega. Dao sam nalog da se to ispita, da se izvještaj preda DORH-u. Neki ljudi su sami otišli, ne biste vjerovali. Nikad nisam čuo da je ikad itko postupio po toj dokumentaciji koja se predala DORH-u', rekao je.

Nadovezao se Grbin rekavši da je Čačićeva izjava baš i razlog zašto oporba želi da se osnuje istražno povjerenstvo.

'Očito se temelji nisu radili adekvatno, nije se ugrađivala armatura, sad čujemo da je bilo i korupcije... Istražno povjerenstvo nam je nužno. Drago mi je da je Čačić rekao da je masa dokumenata predana DORH-u pa ćemo znati gdje tražiti papire.'

Darko Horvat, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, rekao je kako inzistirati na povjerenstvu koje će utvrditi političku odgovornost, a onda prejudicirati da nije bilo željeza u temeljima i spuštati se u struku o kojoj očito postoji jako malo znanja i konsenzusa je ono što se događa u SDP-u već jedno duže vrijeme.

'Morate se vratiti u svoj klub i sami sa sobom zaključiti što želite. Onda možemo komunicirati. DORH je neke stvari već pokrenuo, izuzeta je dokumentacija i to ne u jednom slučaju i situacija na terenu se već zbiva i događa. 1995. godine i 2011. godine je zakonodavni okvir sinkroniziran sa standardima EU. Danas postavljati pitanja što se gradi s ili bez građevinske dozvole i tvrditi da službenik predsjednika SDP-a pita što da radi, on jako dobro zna koga mora pitati. Svi ti službenici znaju raditi svoj posao', rekao je Horvat i dodao:

'U svakom članku zakona jasno piše kada se ide u ishođenje građevinske dozvole.'

'Primjenjuje li se na obnovu koja će ojačati konstruktivne elemente građevine članak 130 Zakona o gradnji', upitao je Grbin, a Horvat ga je zatražio da kaže o čemu se u tom članku radi.

'Ja vas pitam zbog ljudi koji su na terenu. Mnogi žele pomoći odmah, zima je... Žele znati da li se članak 130 može primijeniti u slučaju gdje će građevinu obnoviti tako da ta konstrukcija može izdržati novi potres. Primjenjuje li se članak 130 ili se ide u ishođenje građevinske dozvole', upitao je Grbin Horvata.

'Hrpa vaših amandmana je vezana na zaštićene najmoprimce. Niste se tada bavili time za što je potrebna dozvola, a ključni element obnove Zagreba je skraćivanje procedura... Banovinu i Grad Zagreb nećemo obnavljati isključivo po Zakonu o gradnji. Jasno smo rekli u što i kada se ide u proces ishođenja građevinske dozvole, kada se obnova radi bez potrebe toga...', odgovorio je Horvat na ponovno Grbinovo pitanje o članku 130.

Nikola Mažar, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, rekao je kako su, sukladno izvidima koji su se provodili na terenima i izuzimanje dokumentacije, dostavili određeni dio dokumentacije.

'U elektronskom zapisu smo dostavili sve tražene podatke u roku manjem od 24 sata krimpoliciji. Nikome nije više u interesu nego Vladi RH da se razjasni ako je u tom velikom procesu gdje je preko 156 tisuća kuća obnovljeno', rekao je.

Na pitanje zašto se ne objavi popis izvođača radova, Mažar odgovara:

'Ništa nije bilo tajno, mi smo dali sve podatke o 25.000 obnovljenih nekretnina na području SMŽ. Od tih 25.000 nekretnina imamo 5.600 kredita danih ljudima. Oni su sami obnavljali kuće. Bilo je i darovanje građevinskog materijala za 2300 obitelji, bilo je i samoobnove i novčane potpore za prve tri kategorije. Kad sve to uzmemo u obzir, doći će se do ključnih podataka. Kad se ustanove štete i kad se to upari s nekretninama obnovljenih poslije rata, moći ćemo imati činjenično stanje, a ne ići u politiku prije lokalnih izbora', kaže Mažar.

Grbin je istaknuo da nitko ne dovodi u pitanje samoobnovu i prve tri kategorije, već se u pitanje dovode 5. i 6. kategorija. 'Mažar je iznio ono što je potpuno netočno. Informacija koje vi vodite nisu takve prirode. To su javne informacije koje vi ne date medijima koji ih od vas traže. Mediji će pokrenuti postupak... Još jedan razlog zašto nam treba istražno povjerenstvo. Ako nemate što kriti, dostavite medijima ono što od vas traže. Ne kršite zakon ako to dostavite, ali kršite ako to ne činite', rekao je Grbin Mažaru.

'Odradili smo najbržu akciju u povijesti RH. Pitanje je izuzetno osjetljivo. Imamo izvoditelje radova, obilaze kuće koje su oni obnavljaju, utvrđuju da nijedna njihova kuća nije oštećena, a sada moraju brinuti hoće li doći na stup srama u ovom lovu na vještice', odgovorio mu je Mažar.

Ministar Horvat je odgovorio na pitanje koliko će ljudi još morati živjeti u kontejnerima. 'Koncept će sutra biti predstavljen na Vladi. Spremni smo, ako ne bude nekih nepredvidivih situacija, a na terenu se može dogoditi svašta... Ako sve bude išlo svojim tokom, u četvrtak sjednica Vlade, onda i Sabora, pa ćemo imati priliku prodiskutirati. Bit će sličan konceptom obnove u Zagrebu i susjednim županijama. Ne treba tu puno filozofije... Specifičnost koja će nas sada dočekati je to da smo morali konzultirati seizmologe i geologe jer je došlo do raznih efekata koji se nisu dogodili u Zagrebu', rekao je Horvat te poručio da je realno za očekivati da će Baniju obnoviti u dvije ili dvije i pol godine.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!