POVEĆANA RADIJACIJA

Bugarska vlada zataškavala nuklearne incidente

  • Autor: S. S.
  • Zadnja izmjena 08.05.2011 09:24
  • Objavljeno 07.05.2011 u 09:00
Kozloduy

Kozloduy

Izvor: Reuters / Autor: Reuters

Povećana radijacija u bugarskoj nuklearnoj elektrani Kozloduj otvara novo poglavlje u nizu sigurnosnih incidenata koji su obilježili rad te najveće nuklearke u regiji. Objava izvještaja veleposlanstva SAD-a u sklopu afere WikiLeaks još jednom je poljuljala povjerenje u transparentnost bugarske vlade, koja je pokušala zataškati raniji incident

Radnici nuklearne elektrane Kozloduy na sjeveroistoku Bugarske prošlog su tjedna detektirali povećano zračenje unutar reaktora broj pet. Prema riječima upravitelja elektrane, tijekom redovitog održavanja otkrivene su pukotine u kontrolnim šipkama nuklearnog goriva. Podsjetimo, u pitanju je nuklearka čija su dva reaktora, danas ugašena, u izvještaju američkog Ministarstva energetike stavljena na listu 10 najopasnijih svjetskih reaktora.

Vijest nije iznenadila bugarsku javnost, a ponajmanje je zatekla oko 23.000 stanovnika gradića Kozloduj u blizini granice s Rumunjskom. Ovo je drugi takav incident u posljednjih godinu dana, nakon što su pukotine otkrivene na više od 30 šipki reaktora broj šest. Tada su zamijenjene sve kontrolne šipke i njihove zaštitne cijevi, a izvršni direktor Kozloduja dobio je otkaz.

Sada su oštećenja otkrivena na 37 od ukupno 61 šipki, a bugarske vlasti najavile su da će sve biti zamijenjene, što pak neće odgoditi pripreme za puštanje glavnog reaktora na bugarsku glavnu energetsku mrežu idućeg mjeseca.

Dan nakon incidenta, Kozloduj je posjetio veleposlanik SAD-a u Bugarskoj James Warlick, gdje ga je dočekao Konstatin Dimitrov, izvršni direktor nuklearke. Također, dan uoči posjeta visoke američke delegacije u Bugarskoj su objavljeni su i WikiLeaks izvještaji veleposlanstva centrali u Washingtonu o incidentu koji je potresao Kozloduj u ožujku 2006. godine.

'Nedavni incident u nuklearnoj elektrani Kozloduy pokazao je nevoljkost bugarskih vlasti da bude transparentna kada su u pitanju sigurnosni problemi koji se tiču njihovog zastarjelog nuklearnog reaktora. Vlasti su 1. ožujka otkrile da je određeni broj kontrolnih šipki, korištenih prilikom zatvaranja reaktora u hitnoj situaciji, zakazao za vrijeme redukcije struje u reaktoru. Iako je IAEA karakterizirala incident kao relativno malen, bugarska vlada prešutjela je što se stvarno dogodilo u elektrani', stoji u američkom izvješću.

Ugašeni zastarjeli reaktori

Od ukupno šest reaktora u Kozloduju, samo su dva aktivna – reaktori brojpet i šest, sagrađeni 1987. i 1991. godine, svaki snage od po 1000 MW.Ostala četiri morala su biti zatvorena kao preduvjet za ulazak Bugarske uEuropsku uniju. Prva dva reaktora ugašena su 2004. godine, a rektori tri i četiri zamrli su u posljednjim satima 2006, neposredno pred priključenjeBugarske europskom bloku.

Tek nakon što je njemački Der Spiegel objavio da se u Bugarskoj dogodio incident gotovo usporediv s Černobilom, bugarski dužnosnici bili su primorani objasniti što se dogodilo. Ponašanje bugarske vlade, utvrdili su američki diplomati, nedvojbeno reflektira njihovu uznemirenost oko pristupa u EU i ljutnju zbog toga što moraju zatvoriti reaktore 1-4 kao dio ponude za članstvo.

Što se dogodilo u Kozloduju 1. ožujka 2006?

Kraki spoj prouzročio je prestanak rada jedne od pumpi za hlađenje u reaktoru broj pet, navode Amerikanci. U sklopu sustava zaštite u hitnim situacijama, snaga reaktora odmah je spuštena na 67 posto, uz pomoć kontrolnih šipki. Nedugo potom, upravitelji nuklearke otkrili su da neke kontrolne šipke nisu došle u odgovarajući položaj kako bi usporile ili zaustavile nuklearnu reakciju. Daljnja istraga pokazala je da su zakazale 22 od 61 šipke.

Upravitelji su s vremenom odlučili u potpunosti zatvoriti reaktor kako bi dodatno analizirali problem. Ustanovili su da je problem s kontrolnim šipkama bio u uklještenju između šipki i njihovog pokretačkog mehanizma. Ipak, činilo se da šipke dobro funkcioniraju nakon što su fizički pomaknute ili aktivirane.

Kako bi spriječili daljnja uklještenja dok se ne nađe trajno rješenje, pokrenut je kratkoročni korektivni postupak koji se sastojao od svakodnevnog pomicanja šipki u tjednu nakon događaja, a potom jednom tjedno do isteka trenutnog ciklusa goriva u lipnju. Vlasti su surađivale s ruskim dizajnerom nuklearke, Gidropressom, i Institutom za metal bugarske Znanstvene akademije kako bi utvrdili točan uzrok uklještavanja i razvili dugoročno rješenje problema, zabilježili su diplomati.

Amerikanci dalje izvještavaju kako ih je Sergej Tzotchev, predsjednik bugarske Agencije za nadzor nuklearne elektrane uvjeravao da bi u hitnom slučaju, kada bi se reaktor odmah trebao ugasiti, preostalih 39 šipki bilo dovoljno da se akcija izvrši.

'Međutim, bi li oni mogli pokrenuti tih 39 šipki onoliko brzo koliko je to potrebno (za sekundu ili dvije), nije jasno. Da se incident, kao i problemi s uklještenjem kontrolnih šipki, dogodio nekoliko mjeseci ranije, sasvim je moguće da bi još više šipki zakazalo i reaktor se ne bi mogao brzo ugasiti u hitnom slučaju. Ovu zabrinutost iznio nam je XXXXXXXXXXXX. Prema njegovim riječima, ovo je bio prvi put da je je nuklearni reaktor u Kozloduyu imao takav tip problema. On je rekao da ovaj događaj predstavlja jasan pad granice sigurnosti u elektrani. Također je rekao da je odluka upravitelja da ostavi reaktor u radu šest sati nakon otkrića problema jasno kršenje sigurnosnih smjernica', stoji u izvještaju Washingtonu.

Iz bilješki je vidljivo da su Amerikanci zamjerili bugarskoj vladi zataškavanje problema. Tako se navodi da bugarski dužnosnici nisu izvijestili javnost o problemu sa šipkama. Agencija je na svojim internetskim stranicama objavila sažetak o incidentu dva tjedna nakon događaja, a mediji o tome nisu obaviješteni. Tek kada je Der Spiegel citirao bivšeg voditelja Agencije, Georgija Kaschieva, koji je upozorio da je u Kozloduju došlo do ozbiljnog incidenta i da ga je vlada namjerno pokušala zataškati, stvari su se pokrenule i u Bugarskoj. Veleposlanstvu SAD-a izvor iz sektora energetike rekao je da je upravitelju nuklearke poručeno da šuti o incidentu - u suprotnom, riskira da ostane bez posla.

No čak i kada su bugarski novinari preuzeli priču, vlada je ostala na obrambenim pozicijama. Ministar gospodarstva i energetike Rumen Ovcharov rekao je novinarima da se nije dogodilo ništa neuobičajeno te da su spekulacije o incidentu djelo onih koji su učinili 'sve što mogu kako bi diskreditirali bugarski energetski sektor i zemlju u cjelini'.

Čini se da je vlada zataškavala probleme zbog straha oko ulaska u EU. Ovcharov je priznao da je bilo 'najgore moguće vrijeme' za širenje 'glasina' o problemima u Kozloduju, pišu Amerikanci, navodeći da su mnogi Bugari bili nezadovoljni što moraju zatvoriti reaktore u zamjenu za članstvo u EU. 'Svaka indikacija da je reaktor broj pet, koji ostaje otvoren, nesiguran, ozbiljno bi narušilo tvrdnje mnogih dužnosnika da je prisilno zatvaranje reaktora tri i četiri nepravedno, a mogla bi i podići sumnje Bruxellesa u sigurnost reaktora pet i šest', stoji u izvješću.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi