I DALJE MISTERIJ

Bosanski meteorit pao u Slavoniji?!

24.09.2014 u 13:22

Bionic
Reading

Stručnjaci još ne mogu odgovoriti je li plamteća kugla koja je prije tjedan dana nadletjela bosansko-hercegovačko nebo pala negdje u Slavoniju, premda s terena dobivaju indicije da je meteorit možda završio ondje

U Astronomskom društvu Orion iz Sarajeva izjavili su Hini da su u kontaktu s beračem gljiva iz Slavonije koji se ne želi javno pokazati, a koji je navodno pronašao meteorit i poslalo njegovu fotografiju Orionu.

Osim te fotografije, još nemamo nikakve dokaze o postojanju meteorita, kaže Muhamed Muminović iz Oriona. Predmet na slici sličan je meteoritu, premda za to postoje sumnje zbog žućkasto-narančaste boje na nekim dijelovima koja podsjeća na hrđu ili možda na blato, kazao je.

Svjež željezni meteorit ne može biti hrđav, dodao je Muminović.

Željko Andreić iz Hrvatske meteorske mreže, međutim, sumnja da je meteorit, koji su prije deset noći pratili entuzijasti iz Oriona i koji se nakon toga raspao na pet dijelova, uopće pao na tlo.

Po snimkama naše mreže, malo je vjerojatno da je taj meteor pao na tlo, nego je vjerojatnije da je izgorio. Nije nemoguće da je čovjek našao neki stariji meteorit, kaže Andreić.

Po fotografiji koju su objavili mediji teško je reći je li riječ o meteoritu. Da bi se to utvrdilo, potreban je ozbiljan stručni pregled koji ponekad traje godinama, kazao je.

Primjerice Križevački meteorit, koji je pao 5. veljače 2011. i nađen je samo nekoliko dana nakon toga, tek je prije nekoliko tjedana upisan u svjetsku bazu meteorita.

Muminović kaže da 'osoba koja je navodno došla u posjed 'meteorita' ne želi komunicirati s medijima' te da je javila da će ga 'za sada zadržati za sebe'.

Muminović ističe kao je taj meteorit bio najsjajniji od 14.792 meteorita koje su zapazili u protekle dvije godine te priželjkuje njegov pronalazak jer bi on potvrdio rad meteorske mreže.

Što se tiče njegove prodaje, bez potvrde da je doista riječ o meteoritu, ozbiljni kupci neće ni razgovarati. Za analizu je potrebno odrezati komadić meteorita i na njemu napraviti potrebne analize, a pronalazači su obično nepovjerljivi i ne žele dati svoj nalaz iz ruke, kaže Andreić.

Cijene meteorita nisu posebno stimulativne da bi ga se tako skrivalo. Kreću se od pola eura po gramu za obične meteorite – nedavno je Andreićev kolega kupio u Austriji komadić meteorita za 15 eura – do znatno više za rijetke meteorite.

Pritom, u mnogo zemalja takva je trgovina i ilegalna. Što se naših zakona tiče, svatko ima drukčije mišljenje, dakle nejasno je, kaže Andreić.

Meteorit je komad stijene ili željeza koji je iz svemira pao na površinu Zemlje. Kreću se Sunčevim sustavom i ponekad mogu biti stariji od nastanka Zemlje, dakle 4,6 milijardi godina.

Na svijetu je dokumentirano više od 38.660 nalaza meteorita. Pad nekih od njih stvorio je goleme kratere, pa i utjecao na tijek života na Zemlji.

Hrvatska ima dosad tri priznata meteorita, ali je prvi ikad dokumentirani Hrašćanski meteorit, koji je 26. svibnja 1751. pao kod mjesta Hrašćine u Hrvatskom zagorju, pa je povijest istraživanja meteorita bitno povezana s tlom Hrvatske.

Toga su dana na polje u selu Domovcu pala dva meteorita, od 39,76 i 8,96 kg. Veći se danas čuva u Prirodoslovnom muzeju u Beču, a jednoga su Hrašćinjani raskomadali i prekovali u čavle. Tada se prvi put ustanovilo da 'kamenje može padati s neba', kažu povijesni pregledi.

Hrvatska meteorska mreža, koja baštini tradiciju Hrašćanskoga meteorita, zapravo je udruga zainteresiranih skupina entuzijasta bez ozbiljne pomoći države, kaže Andreić, inače izvanredni profesor i predstojnik Zavoda za matematiku, informatiku i nacrtnu geometriju Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu.

Organizirani su oko dvadesetak malo prilagođenih nadzornih kamera, kojima diljem Hrvatske snimaju noćne aktivnosti meteorita.