Gary Cohn, potpredsjednik IBM-a i čovjek koji je Trumpu bio glavni ekonomski savjetnik tijekom njegova prvog mandata, poručio je da će „Grenland ostati Grenland“, povezujući pritom američki interes za taj teritorij s potrebom za pristupom ključnim mineralima, prenosi BBC.

Cohn je jedan od vodećih američkih tehnoloških čelnika te jedan od lidera u globalnoj utrci za razvoj umjetne inteligencije i kvantnog računarstva. U administraciji Donalda Trumpa obnašao je dužnost direktora Nacionalnog ekonomskog vijeća Bijele kuće.

Naglašavajući koliko poslovni i politički lideri ozbiljno shvaćaju aktualnu krizu, Cohn je upozorio da bi „invazija na neovisnu zemlju koja je dio NATO-a“ bila „pretjerana“. Istodobno je sugerirao da bi nedavne predsjednikove izjave o Grenlandu mogle biti dio šire pregovaračke taktike.

Konsenzus među demokratima

„Upravo sam se vratio sa sastanka delegacije američkog Kongresa i čini mi se da postoji prilično snažan konsenzus, i među republikancima i među demokratima, da će Grenland ostati Grenland“, rekao je Cohn. Prema njegovim riječima, Grenland bi bio otvoren za povećanje američke vojne prisutnosti na otoku, osobito u kontekstu činjenice da Sjeverni Atlantik i Arktički ocean „postaju sve veća vojna prijetnja“.

Sjedinjene Države mogle bi, dodao je, pregovarati i o sporazumu o „otkupu golemih, ali uglavnom neiskorištenih zaliha rijetkih zemnih minerala na Grenlandu". „Ali, znate, invazija na zemlju koja ne želi biti napadnuta i koja je dio militarističkog saveza poput NATO-a, u ovom trenutku mi se čini pomalo pretjeranom“, rekao je.

Trump je već uspješno koristio ovu taktiku

Cohn smatra da predsjednik možda namjerno pojačava svoje zahtjeve kako bi ojačao pregovaračku poziciju, a to je taktika koju je, kako kaže, Trump već uspješno koristio.

„Morate Trumpu priznati uspjehe koje je postigao. Mnogo je puta svjesno pretjerivao kako bi u kompromisnoj situaciji dobio ono što želi“, rekao je. „Pretjerao bi u javnom nastupu da bi na kraju dobio ono što mu je stvarno važno. Možda je to u ovom slučaju veća vojna prisutnost i otkup resursa.“

Početak ovogodišnjeg Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu zasjenio je Trumpov sve agresivniji stav prema arktičkom teritoriju. Mnogi politički i poslovni čelnici izrazili su zabrinutost zbog mogućih geopolitičkih i gospodarskih posljedica, a Trump bi se trebao obratiti sudionicima skupa u srijedu.

Iako je Cohn otvoreno rekao da ima rezerve prema nekim predsjednikovim potezima, naglasio je da američka administracija ima „različite motive“ za svoje djelovanje.

Grenland ima poprilične zalihe minerala

Trumpovu odluku o intervenciji u Venezueli opisao je kao „put“ prema narušavanju odnosa te zemlje s Kinom, njezinim najvećim tržištem za naftu, ali i s Rusijom i Kubom. Cohn također smatra da se predsjednik sve snažnije fokusira na stratešku važnost rijetkih zemnih minerala, ističući da „Grenland ima poprilične zalihe“ tih resursa. Ti su minerali ključni za razvoj umjetne inteligencije i kvantnog računarstva, što je ujedno jedna od glavnih tema razgovora u Davosu.

Američki ministar financija Scott Bessent u ponedjeljak je reagirao na tvrdnje da Trump svoje sve oštrije prijetnje Grenlandu povezuje s činjenicom da mu nije dodijeljena Nobelova nagrada za mir.

U poruci norveškom premijeru Jonasu Gahru Støreu Trump je, prema tim navodima, optužio Norvešku da mu nije dodijelila nagradu te rekao da se više ne osjeća obveznim razmišljati isključivo o miru.

Bessent je te tvrdnje odbacio. „Ne znam ništa o predsjednikovu pismu Norveškoj i mislim da je potpuna laž da bi predsjednik to činio zbog Nobelove nagrade“, rekao je. Dodao je kako Trump Grenland vidi prvenstveno kao stratešku prednost za Sjedinjene Države. „Nećemo nikome drugome prepustiti sigurnost naše hemisfere“, poručio je.