PROSVJED ZBOG ENERGETIKE

Bijesni Nijemci udarili na policiju usred ugljenokopa: Što zapravo traže?

  • Autor: Karlo Vajdić
  • Zadnja izmjena 24.06.2019 22:36
  • Objavljeno 24.06.2019 u 22:36
Prosvjed u njemačkom rudniku Gerzweiler

Prosvjed u njemačkom rudniku Gerzweiler

Izvor: Profimedia / Autor: David Tesinsky/SIPA

Masovni prosvjedi zbog presporog implementiranja promjena u energetskoj politici i pomaka prema obnovljivim izvorima energije preplavili su tijekom vikenda Njemačku i neke druge europske države, a do sukoba s policijom došlo je u velikom njemačkom rudniku Garzweiler koji bi se, unatoč nedavnim obećanjima o gašenju njemačkih elektrana na ugljen, još godinama trebao širiti

Ekstremne vrućine koje se ovih dana očekuju u najvećem dijelu Europe poslužit će kao najnoviji podsjetnik potencijalnih posljedica s kojima bi se europsko stanovništvo moglo sve češće susretati nastave li klimatske promjene u sadašnjem smjeru i sadašnjom brzinom. Upravo s tom brigom na umu tisuće njemačkih aktivista ovog je vikenda prosvjedovalo na nizu lokacija, a od brojnih prosvjeda među najprominentnijima je bio onaj u rudniku Garzweiler, gdje su se prosvjednici u jednom trenutku sukobili s policijom.

Rudnik Garzweiler se nalazi u blizini gradova Düsseldorfa i Kölna, a radi se o jednom od najvećih tzv. otvorenih ugljenokopa u Njemačkoj. Tema nacionalnih prosvjeda bila je prespora implementacija promjena u energetskoj politici kako bi se smanjilo emitiranje ugljikovih spojeva, a oni vezani striktno uz lokaciju Garzweiler su imali i dodatni poriv zbog namjere daljnjeg širenja tog rudnika, zbog čega bi trebala biti posječena obližnja šuma.

Unatoč odluci donesenoj početkom ove godine o postupnom gašenju elektrana s pogonom na ugljen, njemački ugljenokopi će se još godinama širiti i rasti. U području u kojem se nalazi rudnik Garzweiler dosad su napuštena brojna mala naselja radi širenja rudnika, a prema nekim najavama još bi oko tisuću stanovnika u idućih desetak godina moralo biti raseljeno zbog rasta rudnika.

Tisuće njemačkih aktivista prosvjedovalo je na nizu lokacija, a od brojnih prosvjeda među najprominentnijima je bio onaj u rudniku Garzweiler

Tisuće njemačkih aktivista prosvjedovalo je na nizu lokacija, a od brojnih prosvjeda među najprominentnijima je bio onaj u rudniku Garzweiler

Izvor: Profimedia / Autor: David Tesinsky/SIPA

Neke procjene njemačkih instituta govore da će dosad odobrena područja za iskorištavanje ugljena biti dovoljna za potrebe buduće njemačke proizvodnje energije, no energetska kompanija RWE, koja upravlja spomenutim rudnikom, je te procjene nazvala 'jednostavno pogrešnima'. Proces raseljavanja stanovništva je u tijeku već godinama i bilo bi 'neodgovorno' sada ga zaustaviti, smatraju u RWE-u.

Početkom godine Njemačka je najavila da će najkasnije do 2038. ugasiti sve svoje elektrane na ugljen. Ta je najava samo dio veće njemačke strategije okretanja prema obnovljivim izvorima, iz kojih je lani došlo više 40 posto proizvedene energije, čime su prvi put premašili energiju koja se dobija od ugljena. Njemački ministar gospodarstva i energetike Peter Altmaier u siječnju je poručio da 'manje CO2' znači 'više novih poslova' te sigurnu opsrkbu energijom po prihvatljivoj cijeni. Još 2011., nakon tragedije u nuklearnoj elektrani u japanskom gradu Fukušimi, Njemačka je najavila i zatvaranje nukearnih elektrana.

Njemački ministar gospodarstva Peter Altmaier predstavlja ''Nacionalnu industrijsku strategiju 2030'' u Berlinu u veljači 2019.

Njemački ministar gospodarstva Peter Altmaier predstavlja ''Nacionalnu industrijsku strategiju 2030'' u Berlinu u veljači 2019.

Izvor: Profimedia / Autor: nn

Njemački prosvjedi samo su dio šireg europskog pokreta mladih koji je lani inicirala šesnaestogodišnja Šveđanka Greta Thunberg i koji se diljem Europe održavaju svakog petka. Najnoviji prosvjedi dolaze u sjeni prošlotjednog neuspjeha Europskog vijeća da prije ljetne stanke dogovori čvršće ciljeve u borbi s klimatskim promjenama. Taj dogovor trebao je biti uvod u sastanak na vrhu u organizaciji Ujedinjenih naroda koji će se održati u rujnu kako bi se razmotrilo ubrzavanje implementacije klimatskog sporazuma postignutog u Parizu 2015. godine.

Nakon sastanka Vijeća francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je da su se velike države poput Francuske, Njemačke i Ujedinjene Kraljevine složile oko rezanja neto emisije ugljik-dioksida na nulu do 2050. godine, ali da su se tome usprotivile istočnoeuropske članice poput Mađarske i Poljske koje jako ovise o fosilnim gorivima. Trenutni ciljevi EU, koji su postavljeni prije Pariškog sporazuma 2015. pozivaju na 40-postotno smanjenje emitiranja CO2 i drugih stakleničkih plinova do 2030., no ekološki aktivisti ističu da taj cilj nije niti izbliza dovoljan da bi se globalno zatopljavanje zadržalo samo na dodatnih 1,5°C do kraja stoljeća, što je cilj postavljen 2015.

  • +9
  • +6

Prosvjed u njemačkom rudniku Garzweiler

Izvor: Profimedia / Autor: David Tesinsky/SIPA

Lanjski izvještaj Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC, Intergovernmental Panel on Climate Change), tijela Ujedinjenih naroda, pokazuje da je i taj cilj već premašen. Prema nekim stručnjacima čije izjave prenosi Deutsche Welle, bez oštre reakcije prosječna temperatura će do kraja stoljeća porasto za 4°. Članice Unije su prošlog tjedna uspjele postići tek labavi neobvezujući dogovor da bi do 2050. EU trebala dosegnuti neto neutralnost u emitiranju ugljikovih spojeva.

Prema analizi koja je objavljena u jesen prošle godine, EU bi do 2030. trebala smanjiti svoje emitiranje stakleničkih plinova za 55 do 60 posto u odnosu na razinu iz 1990. kako bi dosegnula željeu neutralnost do 2050. Dobar dio te promjene trebao bi doći korištenjem solarne i energije vjetra čije bi se iskorištavanje u idućih tri desetljeća trebalo povećati za barem 80 posto.

Njemački 'zeleni' prvi put dosegnuli drugu poziciju po popularnosti među tamošnjim političkim strankama

Njemački 'zeleni' prvi put dosegnuli drugu poziciju po popularnosti među tamošnjim političkim strankama

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Europska unija je, nakon Kine i Sjedinjenih Američkih Država, treći po veličini globalni izvor stakleničkih plinova, a njena uloga posebno je dobila na važnosti nakon što SAD pod liderstvom Donalda Trumpa sve jače odustaje od klimatski odgovornih politika.

Njemačka kancelarka Angela Merkel ovih je dana izrazila podršku da najveća europska ekonomija do 2050. postane klimatski neutralna. Taj je zaokret posljedica snažnog rasta podrške predstavnicima njemačke Zelene stranke u nedavnim izborima za Europski parlament na kojima su dobili podršku čak petine birača, gotovo dvostruko više nego u prethodnim izborima. Time su njemački 'zeleni' prvi put dosegnuli drugu poziciju po popularnosti među tamošnjim političkim strankama, a rezultat je bio dodatni udarac kršćansko-demokratskom bloku kancelarke Angele Merkel.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!