O ČEMU SE RADI?

Bandićeva industrijska revolucija za 110.000 kn

16.04.2014 u 09:58

Bionic
Reading

Upravo nakon što je dovršena dugo očekivana industrijska strategija Hrvatske, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i sam je posegnuo za vanjskim konzultantima i naručio vlastitu studiju. Riječ je o istraživanju 'Mogućnosti nadomještanja uvoznih proizvoda vlastitom proizvodnjom od strane zagrebačke industrije i partnera' za koje je Bandić izdvojio 110 tisuća kuna poreznih obveznika, otkriva tjednik Globus

Prema dokumentaciji dostupnoj na stranicama Narodnih novina, ova bi studija trebala pokazati koji su najveći uvoznici robe na području Zagreba, u kojim sektorima zagrebački poduzetnici imaju najveću stranu konkurenciju te koje bi im poticajne mjere mogle pomoći da se uspješno natječu sa znatno jeftinijim stranim proizvođačima.

Čini se da će gradonačelniku Bandiću u zagrebačkoj industrijskoj revoluciji kao ispomoć poslužiti isti ljudi koje je Ministarstvo gospodarstva već ranije angažiralo za izradu nacionalne industrijske strategije. Posao je dobila zagrebačka tvrtka Mreža znanja kojoj je na čelu Domagoj Račić, ali u kojoj kao konzultant, sudeći prema imenima nabrojenim na internetskoj stranici Mreže znanja, sjedi i slavonski poduzetnik Tomislav Radoš, piše Globus

Radoša je Ministarstvo gospodarstva prije angažiralo da honorarno, kao ministrov savjetnik, izradi navodno najvažniji državni dokument – 'Industrijsku strategiju Republike Hrvatske' – čiji je nacrt svjetlo dana ugledao u veljači ove godine, ali stručna javnost njime nije bila oduševljena. Glavnom je strateškom industrijom proglašena farmacija, a načelno je prigovoreno da industrijska strategija, bez šire gospodarske strategije, teško može u stvarnosti biti provedena.

U zagrebačkom slučaju izradu studije preuzet će Mreža znanja u kojoj kao konzultant sjedi Domagoj Račić, široj javnosti poznatiji iz priče o neprofitnoj udruzi Otok znanja. Tu su udrugu osnovali Siniša Grgić, Davor Lauc i Željko Markota, a Hrvatski fond za privatizaciju prodao im je, za samo 20 milijuna kuna, hotelski kompleks na otoku Koločepu kako bi u njemu stvorili utočište za znanstvenike. No projekt je pritisnut dugovima potonuo u stečaj. Prije godinu dana Koločep je prodan na javnoj dražbi u Dubrovniku. Kupila ga je zagrebačka tvrtka KHA1 u vlasništvu Agrokora i meksičke hotelske grupacije za 36,4 milijuna kuna, što je ujedno bila početna cijena ispod koje hotele Koločep nije bilo moguće prodati.