Prema mnogima to je prvi korak ka privatizaciji pojedinih društava, iako su sve podružnice u tom obliku egzistirale do 2005. godine kada su oni koji danas predlažu 'demontažu', gradonačelnik Milan Bandić i šef ZGH Slobodan Ljubičić, iste ugurali u Holding.

Darinko Kosor, predsjednik Gradske skupštine, smatra da spajanje koje je napravljeno 2005. godine nije ispunilo očekivanja.

'Pravo pitanje jest zašto se uopće 2005. išlo na ovaj model jednog društva s podružnicama, kad je udžbenički jasno što je Holding. Sve što je do sada predloženo od strane Uprave, nama je prihvatljivo. Ako je ovo prvi korak prema privatizaciji, HSLS-u i meni osobno je to prihvatljivo samo za komercijalna društva koja nisu važna za komunalno funkcioniranje grada.

Tu mislim na Zagreb plakat, AGM, Stanogradnju, Robne terminale, Zagrebačke ljekarne i, možda, Zrinjevac. Ta društva ne utječu svojom djelatnošću direktno na građane našeg grada. S druge strane, Vodopskrba i odvodnja, Plinara, Čistoća, ZGOS, Zagrebačke ceste i ZET bitno utječu i tu nema govora o bilo kakvoj prodaji i privatizaciji.

Cilj restrukturiranja trebao bi biti komunalni Holding, izrada plana restrukturiranja za svako pojedino društvo te da u idućih nekoliko godina ne dođe do poskupljenja komunalnih usluga', ističe Kosor.

Napominje i da bi Zagreb trebao učiti iz loših primjera glavnih gradova susjednih zemalja te da se komunalne tvrtke vitalne za život građana ne bi smjele prodavati.

Budimpešta je najbolji primjer za to. Prodali su prije desetak godina svoja komunalna društva i sad ih kupuju nazad po nekoliko puta većoj cijeni jer su nezadovoljni uslugama i cijenom', napominje Kosor i dodaje da ni koncesijski model za odvoz mješovitog komunalnog otpada iz kućanstava nije prihvatljiv.

'Odvoz mješovitog otpada treba raditi Čistoća kao tvrtka u sto postotnom vlasništvu Grada Zagreba. Hoće li netko drugi u budućnosti dobiti odvoz korisnog i glomaznog otpada, koji bi za građane trebao biti besplatan, a tko bi imao svoje pogone za preradu, to je već druga priča', misli Kosor.

Iako je odavno trebao donijeti Plan gospodarenja otpadom i Prostorni plan koji će odrediti lokacije za odlagališta različitih tipova otpada, kao i mjesta na kojima bi se trebali naći Centar za gospodarenje otpadom (CGO), Mehaničko – biološko postrojenje (MBO) ili spalionica, Grad Zagreb to još nije učinio.

Doduše, postoji nešto što se zove 'radna verzija 5 Plana gospodarenja otpadom' i nalazi se na stranicama Gradskog ureda za energetiku, zaštitu okoliša održivi razvoj, a prema kojem su CGO i pogon za termičku obradu (spalionica) planirani pored pročistača otpadnih voda u Resniku. Zapravo, tamo gdje je bila ucrtana prema prijedlogu Prostornog plana od prije više od godine dana, kada je cijela priča iz predizbornih razloga stopirana.

'Što se tiče lokacije za termičku obradu otpada, spalionice, informiran sam od gradonačelnika Milana Bandića da se intenzivno radi na pronalaženju lokacije u regiji te ostavljam njemu da procijeni kada će objaviti potencijalnu lokaciju', rekao je Kosor.

Prvi čovjek gradskog parlamenta naglašava da će se u mandatu ove Skupštine pitanje otpada morati riješiti i da je posljednje rješenje Ministarstva za zaštitu okoliša prema kojem se na Jakuševec više ništa osim miješovitog komunalnog otpada ne može odlagati, jasan pokazatelj da je to vrijeme došlo.

'Više od dvadeset godina izgubljeno je na traženje rješenja. Zato smo za 22. listopada sazvali Odbor za zaštitu okoliša koji mora napraviti pripremu za tematsku sjednicu Gradske skupštine Grada Zagreba o gospodarenju otpadom.

Na toj sjednici trebali bi utvrditi rokove za prihvaćanje Plana gospodarenja otpadom, studije utjecaja na okoliš i Prostornog plana Grada Zagreba', zaključio je Kosor.