Stručnjak za terorizam

Azinović: O BiH kao utočištu terorista govori se na temelju netočnih podataka

  • Autor: I. I. / Hina
  • Zadnja izmjena 18.11.2019 11:00
  • Objavljeno 18.11.2019 u 11:00
Sirija / ilustracija

Sirija / ilustracija

Izvor: Profimedia / Autor: Aref TAMMAWI / AFP

Podaci o broju državljana Bosne i Hercegovine koji su u Siriji ili Iraku zarobljeni kao pripadnici islamističkih terorističkih organizacija se preuveličavaju, a znatno veći problem od brojki predstavlja činjenica kako je one koji se vrate u zemlju gotovo nemoguće deradikalizirati, ocijenio je u ponedjeljak vodeći bosanskohercegovački stručnjak za problem terorizma Vlado Azinović, profesor na sarajevskom Fakultetu političkih znantosti (FPN)

On je u intervjuu za sarajevsko 'Oslobođenje' izjavio kako zapravo deportaciju u BiH iz Sirije sada čeka 20 muškaraca, 30 žena i oko 90 djece koji su u kampovima pod nadzorom kurdskih snaga, no istodobno nekoliko desetaka državljana BiH i dalje slobodno živi u Idlibu, a riječ je o pripadnicima organizacije Hayat Tahrir al-Sham odnosno bivš Fronte Al-Nusre.

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić ranije je iznio podatke po kojima se u Siriji nalazi oko 260 državljana BiH, od kojih je stotinjak muškaraca, dok su ostalo žene i djeca, a svi bi oni navodno trebali biti vraćeni u zemlju podrijetla.

'Ne znam kako su u javni prostor došle brojke od oko 260 zarobljenih državljana BiH u Siriji ili Iraku. To naprosto ne odražava stvarno stanje. Moglo bi se kazati da ta brojka zapravo odgovara broju državljana BIH koji su u razdoblju od 2012. do 2016. otputovali u rat za tzv. Islamsku državu i tomu treba pridodati još oko 80 žena i oko 100 djece koje su poveli sa sobom. Ali u Siriji je poginulo stotinjak naših sugrađana, dok se oko 50 vratilo u BiH. Prema procjenama sigurnosnih agencija u BiH, tridesetak žena s oko 90 djece se nalazi u tamošnjim logorima, dok je oko 20 muškaraca u zatvorima', kazao je Azinović.

Ovaj autor više ozbiljnih studija i istraživanja, posvećenih fenomenu bosanskohercegovačkih državljana povezanih s islamističkim terorizmom u Siriji i Iraku, kaže kako se BiH ciljano i često naziva 'utočištem terorizma' upravo na temelju netočnih podataka.

Azinović je istaknuo kako ne vjeruje u to da je moguće provesti deradikalizaciju osoba koje se vrate s ratišta u Siriji i Iraku jer je pretpostavka za to promjena nečijeg razmišljanja, a posljedično i ponašanja, odnosno odvraćanja od nasilja.

'Bilo bi lakše izravno utjecati prvo na promjenu ponašanja tih osoba, poglavito na odvraćanje od nasilništva, kako bi se onda možda moglo utjecati i na promjenu razmišljanja. U svakom slučaju radi se o složenoj intervenciji koja nikada ne može donijeti potpuno pouzdane rezultate jer je usmjerena na postizanje promjena u funkcioniranju ljudskoga uma,', pojasnio je Azinović.

Dodao je kako bi bilo nužno u proces integriranja radikalnih islamista uključiti stručne službe u zatvorima, ali i zajednicu u koju se osuđenici kasnije vraćaju te svakako i njihove obitelji .

'Ipak nisam siguran da u BiH za tu vrstu zatvorenika postoje odgovarajući kapaciteti koji bi omogućili da se taj osjetljivi proces odvija sa manje rizika i neizvjesnosti', zaključio je Azinović.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!