Iako nezadovoljan pojedinim odredbama predloženih izmjena, Silvano Hrelja (HNS-HSU) pozdravio je vladinu odluku kazavši kako je riječ o velikom koraku u smislu uspostavljanja socijalnog dijaloga.

Dodao je da, iako ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač u svome izlaganju nije o tome govorio, postoje naznake da će doći do pomaka u definiranju pojedinih članaka, odnosno njihova ublažavanja.

'Nije sve tako crno i to je trebalo reći javnosti. Bit će prostora za daljnje pregovore i poboljšanje prijedloga', rekao je.

Hrelja upozorava da je u Hrvatskoj prevelik broj invalidskih mirovina. 'Europski prosjek je na granici 10 posto, a mi imamo 27 posto invalidskih mirovina, negdje oko 260 tisuća invalidskih mirovina', rekao je.

Ocjenjuje kako nedostatak sredstava za isplatu mirovina, osim u odnosu broja umirovljenika i osiguranika (1 prema 1,29), leži i u tome što poslodavci prijavljuju radnike na najnižu osnovicu za uplatu doprinosa, a razliku isplaćuju na ruke. Uvjeren je, naime, da preko 90 posto privatnih poslodavaca na taj način prijavljuje radnike i naglašava da je zbog toga potrebno maksimalno pojačati financijsku kontrolu.

Branko Bačić (HDZ) kazao je kako je upućivanje izmjena u redovitu saborsku proceduru poruka da socijalni dijalog nije retorička figura, već da ga vlada provodi u svome radu.

Naglašava da su predložene izmjene dio vladina Programa gospodarskog oporavka te ističe da se njima želi omogućiti kvalitetnija održivost mirovinskog sustava i smanjenje participacije državnog proračuna u izdvajanju za mirovine.

'Da bi mirovinski sustav bio održiv, da bi sredstva naplaćena od doprinosa za mirovinsko osiguranje u cijelosti pokrila troškove za mirovinski sustav, u ovom trenutku bi u Hrvatskoj trebalo zaposliti milijun novih zaposlenika', upozorava Bačić naglašavajući nužnost izmjena.

'Nužno je krenuti u izmjene zakona, a dobro je da je zakon u redovitoj proceduri, jer će se u razgovoru sa sindikatima i s umirovljenicima još dodatno raspravljati', kazao je.

I Željka Antunović (SDP) naglasila je kako treba 'ući u mirovinski sustav i vidjeti kolike i kakve izmjene napraviti', ali za to je, upozorava, nužna široka javna rasprava. Ne prihvaćamo samo dva čitanja već doista široku raspravu, otvaranje rasprave o sva tri mirovinska stupa, o privilegiranim mirovinama, kazala je. Ne smiju se, kaže, od saborskih zastupnika koji donose odluku skrivati izračuni o sustavu mirovina.

'Ne želimo dizati ruku za nešto što je samo površni pristup', naglasila je, a odgovorio joj je Bačić kazavši da vlada vrlo transparentno iznosi sve činjenice vezane uz financijske aspekte mirovinskog sustava.

Antunović se slaže da treba stimulirati rad do pune mirovine, ali ne i s time da se stimulira i rad 'preko toga', a smatra i da izjedanačavanje uvjeta za odlazak u mirovinu muškaraca i žena 'za žene definitivno znači pogoršanje'.

Stanko Grčić (HSS) ocijenio je da će Vlada, zajedno sa socijalnim partnerima, kroz drugo čitanje pronaći kompromisno rješenje na zadovoljstvo svih.

Dragutin Lesar (Hrvatski laburisti) kazao je kako je od ministra Popijača očekivao da će obavijestiti zastupnike da se više ne raspravlja o predloženim izmjenama jer je, kako je rekao, postignut dogovor o drukčijem definiranju pojedinih članaka.

Rad, koji je nastavljen pojedinačnom raspravom o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, na galeriji sabornice prate i čelnici više sindikata.