BITI GAY PAR U HRVATSKOJ

Ana i Marija otkrivaju zašto žele 'bebu iz epruvete'

UMJETNA OPLODNJA

UMJETNA OPLODNJA

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Hemera

Rasprava o medicinski potpomognutoj oplodnji u Hrvatskoj je u punom jeku. Pritom se pitanje umjetne oplodnje za lezbijske parove nekako našlo na margini iako ono pogađa i stvarne parove sa stvarnim željama. Marija i Ana su ljubavni par, a da su zakonske prilike u Hrvatskoj liberalnije, zvali bismo ih i bračnim. Ne samo da bi htjele pravno jače regulirati svoju vezu, nego i žele dijete koje bi jedna od njih rodila te da mu obje budu majke, donosi u svojoj Priči dana Deutsche Welle

Iako sve zvuči prilično jednostavno, pred tih nekoliko crtica o njihovoj ljubavi i zajedničkoj budućnosti ispriječilo se puno službenih, ali i onih drugih zapreka. Toliko da je novinar morao preimenovati svoje sugovornice za predstavljanje u ovom članku

Njih dvije su pritom, da ne bude zabune, vrlo hrabre mlade žene: jedine koje je, u više tjedana raspitivanja o mogućim kontaktima u raznim ženskim nevladinim udrugama, novinar uspio privoljeti da mu ispričaju svoju životnu priču.

'Poznati su nam slučajevi djece homoseksualnog roditelja, s kojim žive u njezinoj ili njegovoj istospolnoj zajednici. Postoje problemi s okolinom, ali treba naglasiti da je u Zagrebu to puno manje izraženo negoli drugdje. S punim desetljećem održavanja Gay Pridea, pored razvoja tolerantnijeg društva, određenu životnu dob dosegnula je i generacija homoseksualaca koji sad razmišljaju o svojoj djeci. A generalno, dakle, Crkva se ispostavlja kao glavni društveni uzročnik negativne atmosfere prema tom pitanju. Ona se protivi bitnim aspektima medicinski potpomognute oplodnje za heteroseksualne parove, a da ne govorimo o homoseksualnim parovima općenito', objašnjavaju Ana i Marija.

Obje su zaposlene u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, dugo su zajedno, vole se i dobro se slažu; govore o tome opušteno i uvjerljivo. Planiranje zajedničkog roditeljstva im predstavlja – što god tko mislio o tome - prirodan nastavak njihova odnosa. Na upit što svakoj od njih ponaosob znači ideja majčinstva, jedna spominje osjećaj radosti, druga navodi kako je to oduvijek željela.

Ostvarenje svog sna ipak su sklone potražiti u inozemstvu, znajući da bi se čekanje na povoljnu klimu u Hrvatskoj moglo otegnuti. Od prošle jeseni preispituju mogućnosti za podvrgavanje medicinski potpomognutoj oplodnji u raznim europskim zemljama koje za to nude bolje izglede: Češka, Mađarska, Makedonija, Danska, Nizozemska... Cijena se kreće od nekoliko stotina do nekoliko tisuća eura, ovisno o tome je li posrijedi inseminacija ili pak oplodnja in vitro.

'Vjerojatno ćemo se ubrzo odlučiti na tretman u nekoj od tih zemalja', govore Ana i Marija za Deutsche Welle i dodaju: 'No time smo riješile samo dio problema. Brinu nas i reakcije naših obitelji, naravno, iako one znaju da smo lezbijke. Ali vjerujemo da će to već nekako doći na svoje. Ono što nam dalje slijedi, u širem društvenom okviru, jest neizvjesnost oko budućnosti prava istospolnih roditelja u Hrvatskoj. Zasad u slučaju smrti biološke majke, tj. one koja je rodila dijete, njezina ga partnerica nema pravo usvojiti. Na to bi veće pravo u Hrvatskoj imao čak i npr. davatelj sjemena.'

Polagano se uvjeti ipak mijenjaju: hrvatski premijer Zoran Milanović baš je prije nekoliko dana najavio početak izrade Zakona o registriranom partnerstvu, što predstavlja osjetan napredak u odnosu na sadašnji Zakon o istospolnim zajednicama i što bi zainteresirane parove moglo približiti zajedničkom homoseksualnom roditeljstvu. Milanović je za taj čin, po općem sudu, vješto iskoristio moment globalno razvikanog iskoraka predsjednika SAD-a Baracka Obame u njegovu dnevnopolitički motiviranom popuštanju homoseksualnoj populaciji.

Paralelno s tim, ostaje još dosta posla oko reguliranja same umjetne oplodnje, za koje je Rada Borić, izvršna direktorica Centra za ženske studije u Zagrebu, rekla da ponajprije treba poštivati ljudska prava. 'Moralo bi se dopustiti i ženama bez partnera i ženama koje žive u lezbijskoj zajednici da odu na medicinski potpomognutu oplodnju. Svako isključivanje bilo koje skupine žena da ostvari pravo koje ima druga skupina je diskriminacija', riječi su Rade Borić.

Ona zaključuje da mogućnost postanka roditeljicom treba dati svim ženama i da se o tome ne smije odlučivati, kao nedavno na javnoj televiziji, televotingom. I dalje inzistiranje na tezi da 'dijete zaslužuje oba roditelja' bi u krajnjoj liniji značilo da samohranim roditeljima treba oduzeti djecu, a posljedično i supružnicima zabraniti rastavu braka.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi