Taj profesor sa Sveučilišta Sheffield upozorio je na debatu koja posljednjih mjeseci postaje sve aktualnijom, a nastala je oko inicijative da se u vojne svrhe počne koristiti potpuno autonomno robotičko oružje – sistemi koji nakon što bivaju pokrenuti mogu sami locirati i uništiti ljudsku metu bez intervencije čovjeka koji je robota pokrenuo.

Jedna od država koja na tome najozbiljnije radi jest SAD koji uz to zadnjih godina vodi po nekoliko ratova istovremeno, a istodobno je u odnosima na rubu vojnog konflikta s više država – posebno s Iranom i Sjevernom Korejom.

'Neki tvrde da bi roboti bili precizniji na bojištu od ljudskih vojnika te bi tako moglo biti spašeno više života civila. No spomenute tvrdnje se zasnivaju na pretpostavkama o budućem razvoju hardvera i softvera koji se nije dogodio. (...) Od 1950-ih naovamo umjetna inteligencija napreduje puževom brzinom u usporedbi s prognozama koje su davane', upozorava Sharkey.

No od preciznosti i učinkovitosti borbenih mašina još je važnije pitanje kako netko smije dati robotu da odlučuje o životu i smrti

'Čak i kada bi strojevi posjedovali prikladne mehanizme za raspoznavanje, i dalje bi im nedostajale vitalne komponente poput svijesti o bojištu i razumskog rasuđivanja prilikom donošenja odluka koga je i kada prihvatljivo ubiti', piše Sharkey.

'Roboti nemaju organ koji odlučuje je li napad na neku metu proporcionalan očekivanoj vojnoj koristi. Nema mjernog sustava za takvo nešto. Velik dio ratovanja je prije umjetnost negoli znanost. Vojni zapovjednik mora donijeti valjanu odluku o broju civilnih života koji smiju biti riskirani za ostvarivanje pojedinog vojnog cilja. I taj zapovjednik može biti pozvan na odgovornost', objašnjava Sharkey.

Otočki znanstvenik tvrdi da SAD, koji od lanjskog studenoga otvoreno radi na razvijanju autonomih robotskih sistema za ratovanje, kao vodeća vojna sila šalje krivu poruku ostatku svijeta. 'SAD bi trebao preuzeti vodstvo u zaustavljanju takvih programa', smatra Sharkey. No umjesto toga, kaže, više od 70 zemalja svijeta nabavlja tehnologiju i počinje novu utrku u naoružanju nakon što su Amerikanci počeli koristiti bespilotne letjelice. Slično bi moglo biti i u slučaju robota.

'Razmišlja li itko da bi se neprijatelj mogao prilagoditi i iskorištavati slabosti robotičkog oružja ometanjem, hakiranjem ili preusmjeravanjem? Razmišlja li netko što se događa kada nepoznati kompjuterski programi uđu u interakciju prilikom sraza robotskih odreda? Uzima li itko u obzir načine na koje bi autonomna oružja mogla destabilizirati svjetsku sigurnost i započeti nenamjerne ratove u koje njihovi vlasnici nisu namjeravali ući?', pita se Sharkey.

Britanski znanstvenik poziva na snažnu civilnu akciju poput ovomjesečne kampanje u Londonu pod nazivom 'Zaustavite robote ubojice'. Traži se međunarodni konsenzus kako bi se zabranio razvoj i razmještanje autonomnih robotskih sustava prije nego što količina novca uloženog u tu tehnologiju bude prevelika da bi se cijeli proces mogao zaustaviti.