'Njihov je cilj dočepati se venecuelanske nafte', objasnio je svoje viđenje američkog interesa u Venezueli tamošnji predsjednik Nicolas Maduro, ne baš popularni nasljednik pokojnog Huga Chaveza. Maduro je optužio Amerikance da potiču prosvjede u Venezueli kako bi se stvorio 'ukrajinski scenarij u slow motionu' te da je zapravo riječ o 'revoltu bogatih'. Predsjednik Venezuele, koji je izabran prošle godine nakon Chavezove smrti, podsjetio je i da je SAD 2002. pokušao izvesti državni udar u njegovoj državi, koja inače ima najveće svjetske rezerve nafte.

'Pokušava se prodati priča svijetu da se kod nas događa nekakvo novo Arapsko proljeće', rekao je Maduro za Guardian o prosvjedima koji su započeli u veljači, potaknuti inflacijom i kriminalom. U prosvjedima je poginulo dosad 39 ljudi, a opozicija odbija sudjelovati u pregovorima s Madurovom vladom oko smirivanja situacije.

Američka administracija poriče svaku umiješanost u venecuelanske demonstracije, a zanimljivo je da je Amnesty International obje strane u prosvjedima optužio za kršenje ljudskih prava, a Human Rights Watch kritizirao samo Madurovu vladu ustvrdivši da se loše nosi sa situacijom. Katolička crkva također je kritizirala Madurovu vlast u ovim prosvjedima.

Predsjednik Maduro Guardianu je još izjavio da se 'Venezuela suočava s nekonvencionalnim ratom koji su Amerikanci usavršavali desetljećima', a u kojemu se na razne načine destabilizira vlast neke države', naročito kada je riječ o Južnoj Americi. 'Žele stvoriti još više ekonomskih problema kako bi došlo do nestašice osnovnih roba i još veće inflacije', objasnio je Maduro te nastavio: 'Potiču se i socijalni neredi i nezadovoljstvo kako bi stvorili sliku države u plamenu i kaosu, čime se opravdava međunarodna izolacija, a moguća je onda i vanjska vojna intervencija.'

Venecuelanski je predsjednik svoju zemlju opisao kao 'mjesto u kojem vladaju siromašni' te da 'bogati prosvjeduju, a siromašni slave svoje blagostanje'.

Prosvjedi u Venezueli započeli su zbog inflacije od 57 posto, koja je u međuvremenu stavljena pod kontrolu i iznosi 2,4 posto. Tijekom dvomjesečnih prosvjeda, 2.200 ljudi je uhićeno, od čega je oko 190 još u zatvoru.