Spomenut u znanstvenom časopisu Science 1960. godine, u članaku pod naslovom 'Sudnji dan: petak, 13. studenoga 2026. godine' navodi kako će na taj dan, čovječanstvo uništiti samo sebe.

Ono što je posebno privuklo pozornost javnosti je činjenica da je članak s tako senzacionalističkim naslovom i tvrdnjom objavljen u znanstvenom časopisu. No, kako ističe Independent, tvrdnja se temeljila na ozbiljnim istraživanjima i matematici, pa je privukla i znanstvenu pozornost.

Autori članka, profesor i stručnjak za kibernetiku Heinz von Foerster te njegovi studenti Patricia M. Mora i Lawrence W. Aminot, tvrdili su da bi ljudska populacija mogla rasti sve većom eksponencijalnom brzinom.

Znanstvenici su u svom članku tvrdili da će ljudska populacija toliko narasti da nam neće biti problem prehraniti se, već ćemo 'istisnuti jedni druge'.

Istaknuli su da je posljednjih 2000 godina broj ljudi kontinuirano premašivao očekivanja, a onda su te povijesne brojke projicirali u budućnost. Izračunali su da će, zahvaljujući stalnom rastu, broj ljudi 2026. godine biti blizu beskonačnosti.

Njihova predviđanja i matematika kojom su ih potkrijepili bila je točna do otprilike 1993. godine, kad se dogodilo nešto na što nisu računali. Svijet je počeo činiti ono što su autori članka preporučili - smanjivati globalnu stopu nataliteta.

Danas je globalna stopa nataliteta nešto manja od polovice one iz 1960. godine, kad su izračuni napravljeni.

Stoga bi se, unatoč spektakularnim najavama, 13. studenog mogli suočiti samo s još jednim uobičajenim petkom.

No, kako Independent ističe, vrijedi zapitati što možemo naučiti iz ovoga.

Von Foersterov članak privukao je pozornost jer je bio znanstveni članak, potkrijepljen znanstvenim podacima, umotan u izvanredan naslov i zaključak. Ali je isto tako pokazao kako je teško predvidjeti budućnost. Barem kad su ljudi u pitanju.