Povodom Dana sigurnijeg interneta, koji se obilježava 10. veljače, stručnjaci upozoravaju da zaštita djece ne mora nužno značiti potpunu zabranu društvenih mreža. Dok pojedine europske države razmatraju zabranu korisničkih računa za mlađe od 16 godina - koja je lanjskog prosinca stupila na snagu u Australiji - organizacije za zaštitu djece i tehnološke tvrtke ističu da roditelji imaju niz alata i pristupa kojima mogu povećati sigurnost djece u digitalnom okruženju bez potpunog isključivanja iz online svijeta
Među ključnim preporukama su vrijeme provedeno bez tehnologije, bolje razumijevanje načina na koji funkcioniraju algoritmi i umjetna inteligencija te otvoreni razgovori o štetnim online sadržajima.
Većina velikih platformi poput Instagrama, TikToka i YouTubea danas nudi roditeljske kontrole za upravljanje vremenom koje djeca provode online. Na TikToku je moguće postaviti dnevna ograničenja korištenja, a YouTube omogućuje podsjetnike poput 'vrijeme za pauzu' ili 'vrijeme za spavanje'.
vezane vijesti
Europska komisija upozorava da takve tehničke mjere, osobito na TikToku, same po sebi često nisu dovoljne, a organizacija Save the Children preporučuje roditeljima da pomognu djeci razviti samokontrolu kroz dosljedne rutine, poput večera bez mobitela ili redovitog boravka na otvorenom. Takve navike, navode stručnjaci, mogu smanjiti stres i poremećaje spavanja kod tinejdžera, piše Euronews.
UNICEF dodatno savjetuje roditeljima da provjere postavke privatnosti na uređajima i društvenim mrežama kako bi se smanjilo prikupljanje osobnih podataka. Jednako je važno i da oni vlastitim primjerom pokažu odgovorno i pristojno ponašanje na internetu.
Razumjeti kako funkcionira umjetna inteligencija
Sve veća prisutnost umjetne inteligencije u digitalnim alatima znači da djecu treba učiti kako algoritmi funkcioniraju, kako prepoznati dezinformacije i na koji je način sadržaj osmišljen da privuče pažnju. Save the Children ističe da razumijevanje tih mehanizama pomaže djeci razviti kritičko razmišljanje.
Iz OpenAI-a savjetuju da ih se uči koristiti AI alate kao pomoć, a ne kao zamjenu za vlastito razmišljanje i iskustvo. Preporučuje se i provjera odgovora koje generira umjetna inteligencija uspoređivanjem s pouzdanim izvorima te razmišljanje o tome odakle dolaze informacije.
Roditeljima se savjetuje da se upoznaju s aplikacijama i internetskim stranicama koje njihova djeca koriste kako bi znali gdje se pojavljuje AI-em generirani sadržaj i kakav utjecaj može imati na njih.
Učiti djecu prepoznavati štetan sadržaj
Organizacije za zaštitu djece naglašavaju da djeca moraju znati prepoznati štetan sadržaj i osjećati se dovoljno sigurno da progovore o tome. Rizici na internetu uključuju neželjene kontakte sa strancima, izloženost neprimjerenom ili uznemirujućem sadržaju, pritiske vezane uz izgled tijela te ovisnost o lajkovima i komentarima.
Preporuka je da roditelji nauče djecu koristiti alate za blokiranje i prijavljivanje sadržaja te ih potaknu da se obrate odrasloj osobi od povjerenja ako dožive nešto neugodno ili uznemirujuće.
Kako bi se potaknula otvorena komunikacija, stručnjaci savjetuju redovite razgovore o digitalnim iskustvima djece, čak i kada ona sama ne pokreću tu temu. Pitanja poput 'Jesi li nedavno vidio nešto online što ti je bilo neugodno?' ili 'S kim se najčešće dopisuješ?' mogu pomoći djeci da se osjećaju sigurno i da dobiju potporu.
