NAJSVOJATANIJI GENIJE

Tko sve danas slavi Teslin rođendan?

Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Na današnji dan, 10. srpnja 1856. u selu Smiljan nedaleko od Gospića rodio se jedan od najvećih znanstvenika i izumitelja svih vremena Nikola Tesla kojega su i za života i nakon smrti na razne načine prisvajali mnogi – radove neki kolege znanstvenici, nacionalnost Hrvati, Srbi, Amerikanci i ini, a idejnu i duhovnu pripadnost pravoslavci, poklonici New agea pa i teoretičari urota

Ovo svojatanje, naravno, ne treba čuditi budući da je prema riječima njegova nešto mlađeg suvremenika gradonačelnika New Yorka Fiorella La Guardije Tesla bio jedan od najkorisnijih ljudi koji su ikada živjeli. Patentirao je više od 700 pronalazaka od kojih su mnogi značajno unaprijedili razvoj suvremene znanosti i svijeta. Istovremeno je nedvojbeno bio i vrlo ekscentrična i kontroverzna ličnost raznorodnih interesa.

Djetinjstvo i mladost

Teslin otac Milutin bio je pravoslavni svećenik, a majka Georgina Mandić neobrazovana, ali vrlo inteligentna žena. Obrazovanje je počeo u njemačkoj osnovnoj školi u Smiljanu, a nastavio u Gospiću i Karlovcu, gdje je završio realnu gimnaziju. Prema popularnim pričama još je u djetinjstvu pokazivao zanimanje za znanost, ali i osebujnu osobnost. Tako je navodno kao dječak skočio s krova s kišobranom kao padobranom u ruci. Roditelji su očekivali da će postati svećenik, no Tesla je to odbio i upisao studij tehničkih znanosti u Grazu. Školovanje je nastavio u Pragu gdje se po završetku zaposlio u telefonskom društvu. Neko je vrijeme radio i kao zaposlenik Edisonove tvrtke u Parizu.

Isječak iz BBC-jeva dokumentarca o Tesli iz 1982.
Rat struja s Edisonom

Godine 1883. u Strasbourgu Tesla je u slobodno vrijeme konstruirao prvi indukcijski motor. 1884. otputovao je u New York s četiri centa u džepu, nekoliko svojih pjesama i nacrtima letećeg stroja. Ponovno se zaposlio u tvrtki Thomasa Edisona, međutim, njihovi različiti pristupi znanstvenom radu doveli su do sukoba i razlaza koji je okončan kada je u svibnju 1885. George Westinghouse kupio prava na Teslin patent višefaznog sustava izmjeničnog dinama, transformatora i motora. Uslijedio je veliki sukob između Edisonovog istosmjernog sustava i Teslinog izmjeničnog, poznat kao 'rat struja', u kojem je Teslin odnio pobjedu, jer je bio praktičniji i jeftiniji budući da se istosmjerna struja nije mogla, bez značajnih gubitaka, prenositi na velike udaljenosti. U ratu struja Edison je vodio snažnu medijsku kampanju protiv izmjenične struje. Čak i nakon što je poražen, kako bi demonstrirao koliko je opasna, Edison je jednom prilikom 1903. javno izmjeničnom strujom ubio cirkuskog slona Topsyja i snimio film o pogubljenju. Harold P. Brown, kojeg je Edison navodno potajno plaćao, konstruirao je prvu električnu stolicu za saveznu državu New York kako bi promovirao ideju da je izmjenična struja opasnija od istosmjerne.

Elektromotor, radio, bežični prijenos…

Nakon razlaza s Edisonom Tesla je u New Yorku 1887. utemeljio vlastiti laboratorij u kojem je radio sve do svoje smrti. Iste je godine izumio elektromagnetski motor koji će postati temeljem svih strojeva na izmjeničnu struju. Godine 1891. izumio je indukcijski navoj koji se često koristi u radiotehnologiji. Od 1943., kada je Vrhovni sud SAD-a patent, koji je prije toga pripadao izumitelju Gulielmu Marconiju, pripisao Nikoli Tesli, on se smatra i izumiteljem suvremenog radija. Tesla je također predvodio konstrukciju pogona hidrocentrale na Nijagarinim slapovima 1896. Nastavio je neumorno raditi na svojim izumima, kao što su bežični prijenos električne energije i radijsko upravljanje letjelicama. Također je osmislio preteče radara, solarne energije, radiokomunikacije itd.

U Colorado Springsu 1899. Tesla je došao do jednog od svojih najvećih otkrića - stacionarnih valova. Njime je dokazao da zemlja može poslužiti kao vodič te da može reagirati kao glazbena vilica na električne vibracije određene frekvencije.

Teslin život ukratko
Priznanja i osporavanja

Iako je bio slavan, u svoje vrijeme čak poznatiji od Edisona, mnogi su ga, što zbog nerazumijevanja, a što zbog njegove ekscentričnosti, ismijavali. Godine 1900. u New Yorku s kapitalom od 150.000 dolara dobivenim od američkog financijera J. Pierre Pont Morgana, počeo je konstrukciju tornja koji bi bežičnim putem slao signale poput slika, poruka i vijesti. No projekt je napušten zbog financijskih problema, problema s radnom snagom i Morganova odustajanja, što se pokazalo najvećim Teslinim porazom. Zbog financijskih problema, mnoge su njegove ideje ostale neostvarene, a neke se i danas istražuju. 1917. odlikovan je Edisonovom medaljom, najvećim odlikovanjem Američkog instituta elektroinženjera, a 1912. odbio je primiti Nobelovu nagradu zajedno s Edisonom uz obrazloženje da ga ne smatra pravim znanstvenikom. U čast stogodišnjice Teslina rođenja, jedinica magnetske indukcije nazvana je njegovim imenom.

Legende, teorije zavjere

U nekim medijima i knjigama povremeno se predstavljaju teze da je Nikola Tesla osmislio više izuma koji se drže u tajnosti (poput bežičnog prijenosa električne energije i mogućnosti da se predmeti učine nevidljivima) te da se za njih i danas zanimaju obavještajne službe i vojska. Prema ovoj posljednjoj snimljen je i film 'Philadelphia Express'. Zbog svog rada na neobičnim, kako ratnim tako i filantropskim izumima te zanimanja za vanzemaljce i indijsku filozofiju, postao je ikonom brojnih poklonika New agea, NLO-a i teorija zavjere. O ovome jasno svjedoči činjenica da je Dane Nikole Tesle u Tehničkom muzeju u Zagrebu 2011. otvorio ni manje ni više nego poznati hrvatski 'stručnjak za paranormalno' Drago Plečko.

Hrvat, Srbin, Amerikanac, kozmopolit

Teslino podrijetlo doživjelo je sličnu sudbinu kao i njegovi izumi. Naime, svojatanja ovog genijalca prema mjestu rođenja, vjeri, nacionalnosti, državljanstvu, rodbinskom podrijetlu i sl., ne prestaju ni danas. Mada je rođen u Hrvatskoj, koja je u ono vrijeme bila sastavnica Austro-Ugarske, u raznim napisima spominje se kao Srbin, Amerikanac, ali ponekad i kao Austrijanac, Mađar, Grk, Čeh, Šveđanin, Bugarin, a odnedavno i Rumunj (preciznije Istro-Rumunj). Sudeći po njegovim izjavama, djelima i životu, sam Tesla vjerojatno bi najviše volio da ga se smatra stanovnikom svijeta koji je zauvijek promijenio i zadužio svojim fascinantnim izumima.

Unatoč velikom uspjehu pa i slavi, Tesla je umro usamljen i siromašan u New Yorku 7. siječnja 1943. u 87. godini života. Enciklopedija Britannica svrstala ga je među 10 najvažnijih ljudi u svjetskoj povijesti.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi