NOVA ANALIZA

Rusi osnovali gotovo 7000 tvrtki u Srbiji, najviše u IT sektoru: Kakvi su im motivi?

18.09.2023 u 14:21

Bionic
Reading

Novu generaciju ruskih migranata čine poduzetni mladi ljudi iz srednje i više srednje klase, zaposleni u IT sektoru i rade na daljinu. Ruski državljani su od početka rata u Ukrajini u Srbiji osnovali 6976 tvrtki. Unatoč toj brojci, upitno je hoće li sve te tvrtke doprinijeti rastu srpskog gospodarstva ili su one samo način da ruski državljani dobiju dozvolu za stalni boravak u Srbiji, pomoću koje potom mogu dobiti vize za zemlje Europske unije ili se odreći vojne obveze u Rusiji. Pokazala je to analiza Centra za europske politike (CEP)

Najveći broj tvrtki čiji su osnivači ruski državljani je u tehnološkom sektoru. Programiranje i savjetovanje dominantni su među ruskim poduzećima u Srbiji. Osim toga, ruski migranti bave se ugostiteljstvom, maloprodajom ili vođenjem kozmetičkih salona, ​​navodi CEP.

CEP navodi da se evidentiranje točnog broja Rusa koji žive u Srbiji pokazalo kao veliki izazov, a situaciju su dodatno zakomplicirale razlike u medijskim napisima i službenim brojkama, piše portal Nova ekonomija.rs.

Primjerice, Europska komisija je iznijela podatak da je od veljače 2022. do lipnja 2023. u Srbiju ušlo 219.153 ruskih državljana. No, za razliku od njih, MUP Srbije tvrdi da je taj broj znatno veći, odnosno da je 370.000 Rusa ušlo u zemlju iz veljače 2022. do travnja 2023. Međutim, Ministarstvo je priznalo odlazak 340.332 ruskih državljana u istom roku.

U Srbiji je 30.000 Rusa uspješno dobilo dozvolu za privremeni boravak, pa je to jedini točan statistički pokazatelj, ističu u CEP-u. Iz CEP-a navode da dolazak ruskih državljana nije pogodio samo Beograd i Novi Sad, već i neka udaljenija područja Srbije, poput Subotice i Niša.

Što se krije iza brojke od 7000 tvrtki?

Srbijanski mediji rasvijetlili su entuzijazam poduzetnika iz Rusije, a prevladava optimistična atmosfera vođena uvjerenjem da će se dolazak vrijednih i ambicioznih mladih ljudi pozitivno odraziti na gospodarstvo Srbije. Posebno se ohrabruje mogućnost rasta srpskog IT sektora. Međutim, situacija je, prema analizi, malo kompliciranija od toga.

Ostvarivanje praktičnih sloboda (mogućnost otvaranja viševalutnih bankovnih računa, dobivanje vize za zemlje Europske unije, pristup tržištu rada ili čak odricanje od ruske vojne službe) ovisi o dobivanju važeće dozvole za stalni boravak. Međutim, prilike za dobivanje takve dozvole u Srbiji su rijetke. Osim sklapanja braka s državljankama Srbije, neki od načina dobivanja dokumenata su značajna ulaganja u nekretnine ili osiguranje zaposlenja u srbijanskoj tvrtki.

Ova druga opcija (zapošljavanje i ulaganje u nekretnine) može biti težak zadatak za Ruse koji Srbiju nisu predvidjeli kao svoju destinaciju. Posljedično, pokretanje poduzeća postalo je lakši put do stalnih boravišnih dozvola.

Tu zapravo leži potencijalni problem - čak i otvaranje najmanjeg obrta pogodno je za dobivanje poslovne boravišne dozvole. To znači da bi značajan dio od tih 7000 tvrtki mogli biti simbolični individualni poduzetnički pothvati koji se mogu pohvaliti minimalnim poreznim opterećenjem, piše Nevena Petaković, novinarka portala Nova ekonomija.rs.

Otvaranje takvih tvrtki Rusima olakšava dobivanje potrebnih dokumenata, ali njihov potencijal za poticanje gospodarskog rasta ostaje upitan zbog ograničenog opsega, skromnih mogućnosti radne snage i nedostatka entuzijazma za poslovni napredak.

Gledanje slobodnih radnih mjesta u tim ruskim tvrtkama na platformama kao što je LinkedIn dodatno komplicira situaciju jer unatoč aktivnostima u Srbiji, te tvrtke nastavljaju zapošljavati svoje kolege iz Rusije, a kao značajnu prednost navode poznavanje materinjeg jezika.