Koalicija saveznih država podigla je tužbu protiv Mete 2023., a četiri države koje će sudjelovati u suđenju izabrane su da predstavljaju cijelu skupinu.

Odvjetnici država pokušat će dokazati da je Meta društvene mreže Facebook i Instagram namjerno učinila takvima da izazivaju ovisnost u djece, što bi predstavljalo kršenje državnih i saveznih zakona.

Meta, koja ima preko tri milijarde korisnika diljem svijeta, proteklih je dana pokušala spriječiti da njen bivši djelatnik i stručnjak Arturo Bejar svjedoči na suđenju.

Savezna sutkinja Yvonne Gonzalez Rogers odbacila je zahtjev tvrtke.

U svojoj odluci je zahtjev opisala kao očajnički pokušaj da se tužiteljima "oduzme ključan svjedok".

Bejar je ranije svjedočio protiv tvrtke, uključujući na suđenju u saveznoj državi Novi Meksiko na kojem je Meta izgubila parnicu.

Očekuje se da će odvjetnici Kalifornije, Colorada, Kentuckyja i New Jerseyja ispitivati Bejara o praksama Mete kada je riječ o sigurnosti i rastu te o tome je li tvrtka u javnosti lažno prikazivala svoja saznanja, prema sudskom dokumentu.

Meta je u novom zahtjevu u ponedjeljak zatražila od sutkinje da ograniči svjedočenje drugog potencijalnog stručnjaka Colina Grayja, kojeg države namjeravaju ispitivati o "mračnim obrascima", odnosno značajkama koje služe tome da tvrtka izmanipulira korisnike da donesu odluke koje ona preferira.

Osnivač i šef tvrtke Mark Zuckerberg jedan je od ključnih svjedoka za koje se očekuje da će dati iskaz.

Meta se "čvrsto ne slaže" s optužbama u suđenju, kazao je glasnogovornik za AFP.

Odvjetnik država je na saslušanju prošlog tjedna kazao da traže oko 200 milijardi dolara odštete, a ne kazne u iznosu od preko bilijun dolara kao što je Meta tvrdila u dokumentima koje je predala sudu.

Odvjetnik je rekao da je Meta izračunala tu brojku kako bi djelovala "šokantno".

Povrh financijske odštete, države traže da Meta promijeni svoje aplikacije.

Osam osoba je prošlog tjedna izabrano za savjetodavnu porotu, ali sutkinja će donijeti konačnu odluku.

Očekuje se da će suđenje trajati šest tjedana, a da će presuda biti donesena početkom listopada.

Premda to nije prva tužba protiv tvrtke koja upravlja društvenim mrežama zbog učinaka na mentalno zdravlje ili pitanja sigurnosti, mogla bi imati najveće posljedice dosad.

'Širi obračun'

Sutkinja Rogers i odvjetnici obiju strana su prošlog tjedna ispitivali moguće članove porote o njihovim stavovima prema društvenim mrežama i Meti, o tome imaju li oni ili njihova djeca korisničke račune na tim platformama te jesu li one odgovorne za mentalno zdravlje.

Jedan od potencijalnih porotnika je kazao da vjeruje da društvene mreže imaju ulogu u mentalnom zdravlju te usporedio "doomscrolling", odnosno prekomjernu konzumaciju digitalnih sadržaja, s kokainom.

Slučaj bi mogao biti "početak šireg obračuna" s Metom, kazala je profesorica prava i prodekanica sveučilišta Stanford Nora Freeman Engstrom za AFP.

Bit će važno uočiti "jaz" između onoga što je Meta privatno znala i onoga što je objavljivala, rekla je Engstrom.

"Ogromno pitanje ovdje su reputacijska šteta" i prisiljavanje na velike promjene, pojasnio je za AFP Vincent Joralemon sa sveučilišta Berkeley.

Stručnjaci uspoređuju suđenje s tri desetljeća starom nagodbom između nekoliko desetaka američkih saveznih država i najvećih američkih duhanskih kompanija.

"Stvarno izgleda kao (pitanje) duhana 1990-ih", rekao je Joralemon.

Dok se slučajevi o štetnosti društvenih mreža bave presjekom tehnologije i ovisnosti, slučaj protiv Mete usredotočio se na njene poslovne prakse, što je slično kao i kada su američki regulatori tužili tvrtke duhanske industrije, dodao je Joralemon.

Deseci američkih saveznih država tužili su četiri velike duhanske kompanije jer su umanjivale štetne učinke svojih proizvoda te su pobijedili povijesnom nagodbom iz 1998. koja je uključivala novčane kazne i promjene u reklamiranju proizvoda.

Te su tvrtke otada platile preko 176 milijardi dolara, prema podacima Nacionalnog udruženja državnih odvjetnika.

Nastavit će plaćati devet milijardi dolara godišnje, prema nagodbi.