Strateška suradnja IRB-a, Genosa i Svete Katarine obuhvaća sudjelovanje u zajedničkim znanstvenim projektima, razvijanje inovativnih metoda, postupaka i patenata, sudjelovanje i organiziranje znanstvenih skupova te zajedničku komercijalizaciju rezultata istraživanja, rečeno je tijekom svečanog potpisivanja ugovora u IRB-u.

Poboljšanje suradnje znanosti s gospodarstvom

IRB će osigurati pristup strateškoj znanstvenoj infrastrukturi i ljudskim potencijalima te predvoditi i koordinirati istraživačko-razvojne aktivnosti. Sveta Katarina će razvijati translacijsku medicinu, odnosno predvoditi i koordinirati klinička istraživanja koja povezuju znanost i bolesnički krevet, a Genos analizu glikana i oblikovanje rezultata istraživanja u proizvode i usluge za hrvatsko i svjetsko tržište.

Uz znanstvenu izvrsnost, ključna orijentacija Ruđera je znatno povećanje primjenjivosti istraživanja i njihove gospodarske relevantnosti, rekao je ravnatelj IRB-a Tome Antičić i dodao da se današnji projekt uklapa u tu orijentaciju.

Hrvatska je na začelju europske skale znanstvene izvrsnosti s tendencijom pada, a ako želimo napredovati moramo poboljšati suradnju s gospodarstvom, rekao je ravnatelj instituta koji s nacionalnim udjelom od šest posto istraživača sudjeluje u 60 posto projekata i ostvaruje petinu svih znanstvenih publikacija.

Predsjednik uprave Genosa Gordan Lauc istaknuo je svoju tvrtku kao europski primjer uspješnog visokoinovativnog poduzeća i dobre prakse transfera znanja iz akademije u gospodarstvo. Ugovorom otvaramo novo poglavlje jer ćemo ubuduće osim komercijalizacije vlastitih istraživanja preuzeti odgovornost i za komercijalizaciju svih drugih istraživanja na području personalizirane medicine koja se provode na IRB-u, a suradnjom sa Svetom Katarinom ta istraživanja će puno brže pronalaziti put do pacijenata koji će imati pristup vrhunskim metodama dijagnostike i liječenja, kazao je Lauc.

Značajni iskoraci hrvatske znanosti 

Predsjednik Upravnog vijeća Svete Katarine Dragan Primorac ocijenio je da će objedinjenje potencijala sudionika ugovora omogućiti značajne iskorake hrvatskoj znanosti, posebno u personaliziranoj medicini.

Na tom smo području već počeli zauzimati strateške pozicije unutar Europe, a za to je nužna suradnja institucija iz područja bazičnih i kliničkih znanosti te implementacija novih znanja putem translacijske medicine u svakodnevnu kliničku praksu. Time se značajno povećava konkurentnost institucija i države, a građanima omogućuje najbolju i najučinkovitiju zdravstvenu skrb, kazao je Primorac.

Identifikacija najčešćih gena povezanih s nasljednim bolestima, procjena rizika za nastanak najčešćih kroničnih bolesti uzrokovanih suvremenim načinom života te farmakogenomika, koja procjenjuje omjer koristi i rizika pri korištenju pojedinih medikamenata, u fokusu su personaliziranog pristupa, koji donosi brojne benefite u dijagnostici, prevenciji i liječenju, zaključio je Primorac.