Akt o digitalnim mrežama (engl. Digital Networks Act, poznat pod kraticom DNA) prijedlog je i zakonodavni okvir Europske komisije predstavljen 21. siječnja ove godine s ciljem modernizacije i pojednostavnjenja telekomunikacijskih propisa u Europskoj uniji. Među predloženim promjenama su dulje dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra, jednostavniji sustav ovlaštenja za poslovanje u više država i pravila za prijelaz s bakrenih na svjetlovodne mreže.

O tome što bi takva reforma donijela Hrvatskoj na panelu 'DNA i pogled u budućnost' razgovarali su Milan Zaletel iz A1 Hrvatska, Danijela Bistrički Morović iz Telemacha, Siniša Đuranović iz Hrvatskog Telekoma, predsjednik Vijeća HAKOM-a Tonko Obuljen i Veronica Bocarova iz Cullen Internationala. Panel je moderirao Domagoj Maričić iz HAKOM-a.

HT: 'Više smo očekivali'

Član Uprave Hrvatskog Telekoma Siniša Đuranović podržava cilj jačanja europske konkurentnosti i prepoznavanje digitalne infrastrukture kao njezina preduvjeta. Smatra, međutim, da se europski telekomunikacijski sektor predugo oslanja na regulatorne modele koji nisu dovoljno pratili promjene u tehnologiji i poslovanju.

Kako ocjenjuje, posljedice se ne zaustavljaju na telekomima: kada sektor zaostaje, slabije su i mogućnosti razvoja gospodarstva koje se oslanja na njegovu infrastrukturu. 'Ne mogu reći da smo zadovoljni', poručio je.

U prijedlogu ne vidi dovoljno jasne odgovore na pitanja primjene pravila zaštite podataka, razvoja novih 5G usluga, mrežnog slicinga i pružanja usluga sa zajamčenom kvalitetom. 'Nije jasno u dijelu zaštite podataka što se točno primjenjuje. Najavljeno je pojednostavljenje, a DNA je jedan od najkompliciranijih dokumenata', rekao je Đuranović.

Upozorio je i na razlike u ulaganjima između Europe i drugih velikih tržišta. Izvješće 'State of Digital Communications 2026', koje objavljuje udruga europskih telekomunikacijskih operatora Connect Europe, navodi ulaganja od 118 eura po stanovniku u Europi, 217 eura u SAD-u, 173 eura u Japanu i 151 euro u Južnoj Koreji. U Europi bilježi i 44 mobilna mrežna operatora s više od 500.000 korisnika, prema njih osam u SAD-u.

Đuranović ističe da ne zagovara preslikavanje američkog tržišta na Europu, no smatra da treba otvoriti pitanje uvjeta u kojima europski operatori mogu rasti, ulagati i konkurirati. Upozorio je i da se problemi sektora, prema njegovoj ocjeni, odražavaju na tržišno vrednovanje telekomunikacijskih kompanija. Ipak, prijedlog još nije konačan. 'Više smo očekivali, ima vremena. Taj postupak usvajanja dugo traje', rekao je.

A1: Važno je koliko ulažemo, ali i pod kojim uvjetima

Zaletel je naglasio da su se od nastanka postojećeg regulatornog okvira promijenili operatori, tehnologija, korisnici i konkurenti. Zato smatra da reforma mora preispitati način na koji se tržište uređuje, umjesto da postojeća pravila samo dopuni novim obvezama. 'Nemamo samo problem s veličinom investicija, već i uvjetima unutar kojih donosimo investicijske odluke', rekao je.

Operator koji želi poslovati na više europskih tržišta susreće se s različitim nacionalnim pravilima i postupcima. To, prema njegovu iskustvu, povećava troškove, smanjuje pravnu sigurnost i usporava uvođenje novih tehnologija. 'Taj ciklus predugo traje. Često smo u poziciji da regulatorne procedure traju duže od investicijskih ciklusa', upozorio je Zaletel.

Kao primjer opisao je poteškoće s organiziranjem podatkovnih centara i premještanjem usluga između država članica, gdje operatori moraju zadovoljiti niz različitih zahtjeva. Boji se da bi se tijekom dugih europskih pregovora mogla izgubiti početna namjera reforme, a rezultat postati još jedan složen skup obveza.

'Mislim da nam ne treba više pravila, već pravila koja pojednostavljuju i na kraju dana omogućuju operatorima da ulažu i na drugim tržištima', poručio je.

Dulje dozvole za spektar

Jedna od promjena koju HT podržava odnosi se na trajanje dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra. Đuranović smatra da bi operatori sredstva koja izdvajaju za ponovnu dodjelu spektra trebali moći usmjeriti u izgradnju mreža i povećanje kapaciteta. 'Industrija podržava da dozvole za spektar traju neograničeno ili 40 godina', rekao je.

'Podržavamo produljenje dozvola za spektar', rekla je Bistrički Morović iz Telemacha, naglasivši važnost dugoročnog planiranja ulaganja. Spektar je, objasnila je, temelj rada mobilnog operatora i važna investicijska stavka, stoga pravila njegove dodjele, cijena i uvjeti korištenja moraju biti jasni i promišljeni, uz prostor da operatori nastave ulagati u poslovanje i mreže.

Obuljen je upozorio i na pitanje podjele odgovornosti između europske i nacionalne razine. Pritom je izdvojio satelitske komunikacije, kod kojih treba procijeniti što je primjereno uređivati zajednički, a što treba ostati u nacionalnoj nadležnosti. Objasnio je da BEREC aktivno sudjeluje u stručnoj raspravi s Komisijom i zakonodavcima, iako sam ne donosi europske propise, te je u lipnju objavio 19 tematskih dokumenata o pojedinim dijelovima Akta o digitalnim mrežama. 'Slažemo se s namjerom, ali nije baš sve predloženo kako bi trebalo biti', rekao je Obuljen.

HT podržava optiku, ali osporava prisilno gašenje bakrenih mreža

Obuljen se protivi nametanju zajedničkih rokova koji ne bi dovoljno uvažavali različitu razvijenost mreža i tržišta. 'Nisam sklon nametanju zajedničkih rokova kad znamo da na 27 tržišta imamo različite situacije i status. Za neke zemlje određivanje roka bio bi cilj koji ne mogu dosegnuti', upozorio je.

Prijedlog Akta o digitalnim mrežama prije kraja 2035. godine veže obvezno gašenje bakrenih mreža uz dostupnost svjetlovodne infrastrukture i cjenovno pristupačnih zamjenskih usluga te bi do kraja te godine države trebale donijeti odluke o gašenju i za preostala područja, uz predviđene iznimke.

Đuranović je naglasio da HT podržava prijelaz na svjetlovodne mreže i nastavlja ulagati u njih, a njegova je primjedba usmjerena na obvezu administrativnog gašenja infrastrukture koja se još može koristiti. 'Nismo za to da nam se administrativno kaže da gasimo imovinu koja je uporabljiva', rekao je.

Bocarova je dodala da su i pojedine države dvojile oko planiranog prijelaza, uključujući pitanje njegove opravdanosti i provedbe iz perspektive korisnika i industrije. Konačno rješenje, naglasila je, ovisit će o pregovorima.

O regulaciji pristupa mrežama

Đuranović smatra da pri izgradnji novih svjetlovodnih mreža operatori trebaju imati usporedive uvjete. Budući da te mreže grade iznova, ne vidi opravdanje za različit regulatorni tretman investitora. 'Ne vidim zašto bismo mi bili u drugačijoj situaciji od drugih operatora', rekao je.

Zalaže se stoga za simetričnu regulaciju, odnosno uzajaman pristup mrežama pod usporedivim uvjetima. Upozorio je i na utjecaj reguliranih veleprodajnih cijena na investicijske odluke: ako je korištenje tuđe regulirane mreže povoljnije od izgradnje vlastite, postavlja se pitanje kakve poticaje sustav daje ulagačima.

Zaletel je tu temu otvorio iz perspektive alternativnog operatora na tržištu fiksnih usluga. Prema njegovoj ocjeni, hrvatsko tržište još nije spremno za opće ukidanje obveza operatora sa značajnom tržišnom snagom. Naglasio je da svako ublažavanje obveza mora slijediti tržišnu analizu i uzeti u obzir razvijenost alternativnih mreža, mogućnosti pristupa i komercijalne sporazume. Korisniku, poručio je, treba sačuvati mogućnost izbora. 'Već surađujemo i jedni drugima dajemo mreže u najam tamo gdje smo prisutni', dodao je.

Riječ je o SMP regulaciji, odnosno obvezama koje regulator određuje operatorima sa značajnom tržišnom snagom radi zaštite tržišnog natjecanja. DNA zadržava taj okvir, ali predlaže promjene u postupcima i određivanju pojedinih obveza.

Obuljen je naglasio da Europa treba jačati konkurentnost, ali da se ona može graditi na zdravom tržišnom natjecanju, a ne samo okrupnjavanjem kompanija.

Sigurnosne obveze moraju biti izvedive

Bistrički Morović upozorila je da sigurnost mreža nije samo pitanje zadovoljavanja propisa. Telekomunikacijska infrastruktura podupire gospodarstvo, digitalno društvo i rad zajednice, a operatori imaju odgovornost prema korisnicima.

Zato DNA, smatra ona, treba promatrati zajedno s drugim propisima, osobito prijedlogom izmjena Akta o kibersigurnosti, poznatim kao Cybersecurity Act 2. Taj prijedlog obuhvaća i mjere povezane s visokorizičnim dobavljačima, a one mogu uključivati uklanjanje njihove opreme iz mreža.

'Promjene moraju biti izvedive i vremenski i tehnički. Ako se donose mjere koje imaju značajne utjecaje na poslovanje, očekujemo da se tome prilože financijski mehanizmi koji bi pomogli operatorima da provedu takve mjere', rekla je Bistrički Morović.

Pozvala je na koordinirano razmatranje oba prijedloga. Sigurnosne ciljeve, poručila je, treba jasno postaviti, a operatorima ostaviti prostor da ih ostvare uz uvažavanje tehničkih mogućnosti, rokova i već uloženih sredstava.

Na problem provedivosti upozorio je i Obuljen, govoreći o dodatnim zadaćama predviđenima za ured koji pruža potporu BEREC-u. Smatra da nove obveze trebaju pratiti odgovarajući resursi, a u predloženom širenju nadležnosti vidi i pomak prema stvaranju europskog regulatora 'na mala vrata'. Kaže da je rezerviran prema predloženom dobrovoljnom mehanizmu mirenja između operatora i drugih sudionika digitalnog tržišta, uključujući velike platforme.

Hrvatska ne mora čekati završetak europskih pregovora

Bocarova je objasnila da prijedlog prolazi kroz redovni zakonodavni postupak, u kojem konačan tekst trebaju usuglasiti Europski parlament i Vijeće EU-a. 'Teško je reći kad ćemo imati neki zajednički stav', rekla je.

Procijenila je da bi konačan tekst mogao biti usuglašen početkom 2028. godine, ali ishod i rokovi ovise o pregovorima. Prema službenoj evidenciji Europskog parlamenta, postupak je još u fazi čekanja odluke nadležnog odbora.

Prema njezinoj procjeni, dio odredbi o duljem trajanju dozvola za spektar mogao bi opstati, no skeptičnija je prema predloženoj centralizaciji. Nada se da će zakonodavci ukloniti dodatnu složenost i usredotočiti se na promjene koje mogu donijeti konkretnu korist.

Đuranović je pritom naglasio da Hrvatska ne mora čekati europski rasplet kako bi poboljšala domaće uvjete poslovanja. 'Naš utjecaj na DNA bit će limitiran', rekao je, dodajući da postoji prostor za promjene u domaćem regulatornom okviru na koje mogu utjecati HAKOM i nadležna ministarstva.

Potom je istaknuo nastavak izgradnje optičkih mreža i bolje korištenje iskustava iz prethodnih projekata. Smatra da treba ispraviti uočene probleme, prilagoditi provedbu stvarnim potrebama te više uključiti lokalnu samoupravu u radove i troškove povezane s gradnjom. Cilj je, prema njegovu prijedlogu, smanjiti troškove da bi se moglo izgraditi više infrastrukture u ruralnim područjima. 'Fokus treba biti na pojednostavljenju propisa na koje moramo sami utjecati', poručio je.

Kao primjere obveza koje industrija mora provesti izdvojio je nova pravila potrošačkog kreditiranja, isticanje sidrenih cijena i obveze povezane s pružanjem elektroničkih komunikacijskih usluga.

Zaletel je, komentirajući DNA, poručio da reforme ovakvog opsega nisu česte i da treba odlučno tražiti pojednostavljenje čiji će se učinak moći mjeriti. 'To je prilika koju ne treba propustiti', rekao je. Bistrički Morović naglasila je da operatori nastavljaju ulagati i graditi mreže unatoč složenim regulatornim obvezama. 'Nama treba jednostavna regulativa, dugoročna pravna sigurnost', poručila je.

Obuljen: 'Uzeo bih taj tekst i bacio u kantu'

Obuljen je svoju kritiku prijedloga zaključio slikovitom porukom, čime je zaslužio i pljesak prisutnih. 'Uzeo bih taj tekst, bacio u kantu i napisao ga na brzinu, na manje stranica, pojednostavio ga', rekao je.

Prema njegovoj ocjeni, Europa prečesto pokušava propisima unaprijed urediti svaku moguću situaciju, umjesto da se usredotoči na konkretan problem i način njegova rješavanja. 'Izgubili smo osjećaj da je ljudski pogriješiti pa sve to ispraviti. Pokušavamo to unaprijed staviti u propis. Ne podržavam to', poručio je, dodajući da je otvoren i za preispitivanje domaćih pravila u istom duhu.