pitamo se

Od izvanzemaljaca do života na Marsu: Ovi svemirski misteriji ne prestaju fascinirati ni danas

  • Autor: Damir Rukavina
  • Zadnja izmjena 27.04.2022 06:42
  • Objavljeno 27.04.2022 u 06:42
tportal

Izvor: Creative Commons / Autor: ESA/Hubble & NASA, A. Riess and the SH0ES team, Mahdi Zamani

Pobrojali smo deset intrigantnih tajni svemira koje i danas muče najveće svjetske astronome i astrofizičare

Uz svu silinu neotkrivenih tajni našeg rodnog planeta Zemlje, pomalo je naivno pretpostavljati da smo došli daleko u otkrivanju tajni cijelog svemira. Premda je znanost pomogla razumijeti velik broj nerazjašnjenih pojava koje okružuju Zemlju i našu okolicu, neka velika pitanja ostaju neobjašnjena.

Zašto je Uran pod nagibom?

tportal

Izvor: Profimedia / Autor: MARK GARLICK / Sciencephoto / Profimedia

Jedna od velikih neotkrivenih tajni nalazi se u našem kozmičkom susjedstvu. Tajnoviti planet Uran poznat je po ekstremnom nagibu rotacijske osi. Da, znamo da su svi planeti našeg sustava malo nagnuti. Zemlja je, recimo, nagnuta 23.5 stupnjeva u odnosu na os, no Uran ide korak dalje s nagibom od skoro 98 stupnjeva.

Premda imamo više teorija, do danas nismo uspjeli objasniti ovaj nagib, no pretpostavlja se da je uzrok strahovit udar koji se dogodio kad je Uran još bio 'beba'.

Rezon iza ove teorije leži u Uranovim mjesecima koji se vrte na istoj osi kao i planet, što znači da je do udara došlo prije nastanka Uranovih prirodnih satelita.

Druga teorija predlaže da je nagib postignut kompleksnim orbitalnim mehanikama i diskom dostupnog materijala. Jedini način na koji ćemo to moći potvrditi je da tamo pošaljemo sondu.

Je li nekad na Marsu bilo života?

Crveni planet, naš bliski susjed Zemljane fascinira tisućljećima. Nakon što smo na nekoliko navrata poslali slijetala i orbitere da istraže njegovu radijacijom išibanu površinu, postavili smo si pitanje - je li na njemu bilo života? Odgovor na to pitanje još nismo dobili iako smo naišli na puno geoloških indicija da je planetom nekad davno tekla voda.

Nažalost, uz dosadašnju analizu tvari i vremenskih uvjeta na Marsu, šanse za pronalaženje života kakvog poznajemo su male - barem što se površine tiče. Postoji mogućnost da se mikroorganizmi skrivaju duboko u planetarnoj kori, no do sad ih nismo pronašli, što znači da moramo kopati dublje.

Kako 'vrući Jupiteri' dolaze tako blizu svojim suncima?

tportal

Izvor: Profimedia / Autor: NASA / Sciencephoto / Profimedia

Vrući Jupiteri vrlo su egzotična vrsta velikih egzoplaneta koji su sastavom vrlo slični Jupiteru, no i dalje predstavljaju velik misterij. Planeti takvog sastava nalaze se u blizini zvijezde, što postavlja pitanje o načinu kako tamo dospijevaju.

Premda još nisu potpuno sigurni, dio astronoma vjeruje u neku vrstu kolizije koja je planete dovela u neobičnu orbitu sličnu kometima, nakon čega je masivna gravitacija sunca odradila svoje i zadržala ih na mjestu. Druga teza pretpostavlja da su vrući Jupiteri nastali u blizini njihovih sunaca, dok treća skupina naglašava da su nastali na velikoj udaljenosti i onda se s vremenom preselili bliže suncu.

Postoje li drugi svemiri?

Koncept multiverzuma tema je brojnih znanstveno fantastičnih romana i filmova, kao i nekolicine studija u polju teoretske fizike. Ako krenete guglati o ovom fenomenu, načitat ćete se svega, no jedna stvar je sigurna - odgovor još nemamo. Jedina stvar u koju smo sigurni je da postoji jedan svemir u kojem trenutno postojimo i mi.

Ako je svemir beskonačan, gdje su vanzemaljci?

tportal

Izvor: Profimedia / Autor: StellaPhotography / Alamy / Alamy / Profimedia

Samo naša galaksija sadrži preko 400 milijardi zvijezda, a oko 20 milijardi zvijezde su slične našem Suncu. Prepostavimo li da jedna petina tih sustava ima planete koji se nalaze u 'naseljivoj zoni' i da samo 0.1 posto njih na sebi ima život, dobili bismo milijardu planeta na kojima postoji život.

Uzmemo li brojke u obzir, dolazimo do pitanja - gdje su svi ostali? Ovaj fenomen zove se Fermijev paradoks. Trenutno nemamo nikakav dokaz o postojanju života izvan Zemlje, što donosi dva pitanja - jesmo li zbilja sami ili nas ne žele kontaktirati.

Nažalost, morat ćemo malo pričekati prije nego što dobijemo odgovore na ta pitanja.

Što je to tamna tvar?

Tamna tvar koju možemo pronaći svugdje u svemiru sastoji se od čestica koje ne apsorbiraju, reflektiraju niti emitiraju stvjetlo, što znači da ju ne možemo promatrati uz pomoć elektromagnetske radijacije.

Tamna tvar je, prema našem trenutnom saznanju, tvar koju se nikako ne može promatrati izravno, a svo znanje o njoj imamo zahvaljujući promatranju objekata na koje je djelovala.

Što je to tamna energija?

Kad smo već kod tamne tvari, spomenimo i tamnu energiju. Svemir se neprestano širi i to brže nego što smo mislili. Razlog zašto se širi je tamna energija koja čini čak 68 posto poznatog svemira. Tamna je energija hipotetski oblik energije koji vrši negativni pritisak te djeluje suprotno od gravitacije. Razlog zašto utječe na širenje svemira još je nepoznat.

Tvar protiv antitvari - zašto smo pobijedili?

tportal

Izvor: Profimedia / Autor: NASA M / Alamy / Alamy / Profimedia

Kad je svemir nastao, on je bio super vruća smjesa tvari i antitvari. Tvar je materijal od kojeg je nastalo sve što znamo, dok je antitvar malo apstraktniji koncept. Kad antitvar dotakne tvar, one se međusobno ponište. Upravo zbog toga je jedan od najvećih svemirskih misterija pitanje zašto je 'naša' tvar pobijedila. Posljedice trijumfa tvari vidimo svugdje oko nas - od nje su sastavljene galaksije, zvijezde i sve ostalo. Možda je svemir stvorio više tvari od antitvari, no to još nismo uspjeli potvrditi.

Kad smo već kod toga, evo još jednog pitanja - koja je uopće svrha tvari i antitvari?

Ima li života izvan Zemlje?

Izboji vode na Enkeladu

Izboji vode na Enkeladu

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: NASA / JPL-Caltech

Premda će filozofi na ovo pitanje vjerojatno ispaliti nepokolebljivo 'da', znanstvenici su oko cijele stvari jako šutljivi - zato jer nemaju dokaze. Ako pratite teme o modernoj astrofizici, astronomiji i načelnom istraživanju svemira, vjerojatno ste se načitali puno o Jupiterovim i Saturnovim mjesecima koji ispod ledene površine kriju tople oceane i vjerojatno život. Poanta priče je da se sve i danas svodi na 'vjerojatno'.

Dok ne dobijemo konkretan dokaz da ispod zaleđene kore Enkelada ne plivaju mikrobi ili složeniji izvanzemaljski organizmi, naš će se koncept izvanzemaljskog života i dalje svoditi na ništa više nego - pretpostavke.

Što su to izboji gama zračenja?

Gama zraka (ilustracija)

Gama zraka (ilustracija)

Izvor: Profimedia / Autor: GREG BACON/NASA / Sciencephoto / Profimedia

U vijestima često čitamo o tajnovitim izbojima gama zračenaj koji do Zemlje stižu iz udaljenih kuteva svemira. Premda prva stvar koja, zbog ritmičnog izboja energije, pada na pamet su signali izvanzemaljske civilizacije, znanstvenicima je poznato kako je većina izboja gama zraka traju manje od dvje sekunde.

Prevladavajuća teorija je da nastaju nakon što masivne zvijezde ostanu bez goriva. Nakon što ostanu bez snage, pretpostavlja se da se više ne mogu oduprijeti vlastitoj gravitaciji, nakon čega jezgra kolabrira u crnu rupu.

Što god njihov uzrok bio, izboji gama zračenja sa sobom nose sumanutu količinu energije - jedan izboj u sebi ima količinu energije za koju bi našem suncu trebalo deset milijardi godina.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!