Novo istraživanje sugerira da biološka dob srca nije određena samo njegovom kronološkom dobbi. Kada se starije srce presadi u mlađe tijelo, ono pokazuje znakove biološkog pomlađivanja dok se mlađe srce presađeno starijoj osobi počinje ponašati kao biološki stariji organ.

Studiju je vodio molekularni biolog Jesse Poganik s Harvard Medical School, a rezultati su objavljeni kao preprint na platformi bioRxiv i još nisu prošli recenziju drugih znanstvenika.

Srce se prilagođava novom tijelu

Znanstvenici razlikuju kronološku dob, broj godina organizma od nastanka do nekog određenog trenutka, i biološku dob, koja odražava molekularne i fiziološke promjene povezane sa starenjem, a one ne napreduju jednakom brzinom kod svih ljudi.

Jedan od načina procjene biološke dobi su epigenetski satovi jer analiziraju obrasce kemijskih oznaka poput metilnih skupina vezanih uz DNK.

Istraživači su najprije provjerili što se događa kod miševa. Presađivali su srca između životinja različite dobi, uključujući stara srca u mlade miševe i mlada srca u stare. Nakon četiri do šest mjeseci analizirali su metilaciju DNK u presađenim srcima, izvornim srcima, jetri i krvi.

Starija srca presađena mladim miševima pokazala su znakove pomlađivanja dok su mlađa srca u starijim miševima pokazala ubrzano biološko starenje. Zanimljivo je da se učinak uglavnom nije prenosio u suprotnom smjeru: biološka dob izvornih srca, jetre i krvi primatelja uglavnom nije ovisila o tome je li presađeno srce došlo od mlađe ili starije životinje.

Sličan obrazac pronađen je i kod ljudi

Istraživači su zatim analizirali sačuvano tkivo srca 11 osoba koje su prošle transplantaciju. Uzorci su prikupljeni biopsijama tijekom kontrolnih pregleda, a razlika između dobi primatelja i donora kretala se od 24 godine u jednom smjeru do čak 50 godina u drugom.

Analiza metilacije DNK pokazala je obrazac sličan onome kod miševa: biološka dob presađenih srca bila je snažnije povezana s dobi primatelja nego s dobi donora. Drugim riječima, starije srce u mlađem tijelu pokazivalo je znakove biološkog pomlađivanja dok je mlađe srce u starijem tijelu izgledalo biološki starije nego što bi se očekivalo prema njegovoj kronološkoj dobi.

Budući da je uzorak od samo 11 pacijenata vrlo malen, istraživači su potražili dodatne dokaze u podacima o stotinama primatelja transplantiranih srca, prikupljenima godinu dana nakon transplantacije.

Upravo su ondje pronašli povezanost između dobi primatelja te nekoliko obilježja strukture i funkcije presađenog srca. Najizraženija je bila kod tjelesne sposobnosti: funkcionalni kapacitet i maksimalna potrošnja kisika smanjivali su se s većom dobi primatelja, neovisno o dobi doniranog srca.

Moguće posljedice za transplantaciju

Rezultati bi mogli biti važni za odabir donorskih organa. Iako ne postoji službena gornja dobna granica za donore srca, mlađi organi uglavnom se preferiraju. Istraživači navode da se preporučuju donori mlađi od 45 godina te malo transplantacijskih programa rutinski prihvaća srca donora starijih od 50 godina.

Ako starije srce nakon transplantacije doista može izgubiti dio bioloških obilježja starenja, sama kronološka dob donora možda ne bi trebala biti jedini pokazatelj potencijala organa, što bi u budućnosti moglo proširiti ograničeni broj srca dostupnih za transplantaciju.

Ipak, istraživanje još ne pokazuje znači li takvo biološko pomlađivanje i bolje dugoročne ishode za pacijente. Nije poznato ni koliko brzo se promjena događa kod ljudi, koliko dugo traje ni događaju li se slične promjene kod drugih presađenih organa.

Nije jasno ni kako tijelo primatelja utječe na presađeno srce. Analiza aktivnosti gena kod miševa ponudila je mogući trag: posebno su izražene bile promjene povezane s mitohondrijskim i metaboličkim procesima, a oni bi mogli sudjelovati u prijenosu obilježja starenja između organa i njegova novog tijela.

Istraživači naglašavaju da je potrebno još mnogo istraživanja prije nego što bi se ovi rezultati mogli primijeniti u kliničkoj praksi. Zasad studija pokazuje da se biološka dob presađenog srca može mijenjati pod utjecajem tijela u kojem se nalazi, piše Science Alert.