Svijet će zasigurno još dugo pamtiti Neila Armstronga kao prvog čovjeka koji se prošetao površinom Mjeseca. No također je dobro poznata činjenica da američki astronaut vrlo rijetko govori o legendarnom 'velikom koraku za čovječanstvo'
Stoga je pothvat Alexa Malleyja, izvršnog direktora organizacije Certified Practicing Accountants of Australia, koji je nedavno uspio dobiti jednosatni intervju s Armstrongom, veliko i ugodno iznenađenje za sve fanove svemirskih istraživanja.
U njemu Armstrong otkriva da je misija Apollo 11 imala samo 50 posto šanse da uspije, no također izražava žaljenje što je današnja američka administracija značajno smanjila izdvajanja za NASA-u.
Armstrong kaže da je još kao učenik osnovne škole postao fasciniran svijetom letenja i odlučio da će nekako biti uključen u taj svijet. Prošao je školu za pilota, a potom je služio u Korejskom ratu. Osam godina po njegovu završetku, 1961. godine, SAD je uspio poslati Alana Sheparda na visinu od 187 km u letu koji je trajao 20-ak minuta. Te godine predsjednik J. F. Kennedy je pred Kongresom, a 1962. i na sveučilištu Rice, hrabro objavio: 'Odlučili smo ići na Mjesec ne zato što je to lako, već upravo zato što je teško; zato što će taj cilj omogućiti da na najbolji način organiziramo našu energiju i vještine te zato što je to izazov koji smo spremni prihvatiti, koji nismo voljni odgađati te u kojem namjeravamo pobijediti.'
Jaz između leta od 20 minuta, ističe Armstrong, i odlaska na Mjesec bio je tehnički nepojmljiv, međutim u narednih 10-ak godina NASA-ine misije Apollo testirale su različite dijelove tehnologije pogona, navigacije i komunikacije potrebne za veliko putovanje.
'Mjesec dana prije lansiranja Apolla 11 odlučili smo da je vrijeme da pokušamo sletjeti na površinu. Mislio sam da je vjerojatnost da se s tog leta vratimo na Zemlju oko 90 posto, ali i da je šansa da uspijemo sletjeti iz prvog pokušaja samo 50 posto. Bilo je toliko nepoznanica o silasku iz lunarne orbite na površinu koje se nisu pokazale u testovima, a postojala je i velika mogućnost da ima nečega što nismo pravilno shvatili te da ćemo se morati vratiti na Zemlju bez slijetanja na Mjesec', objasnio je Armstrong.
Kada su Armstrong i Buzz Aldrin u modulu Eagle silazili prema površini Mjeseca, računalo je za slijetanje odabralo obronke golemog kratera prepune velikih stijena. 'To nikako nije dobro mjesto', rekao je tada Armstrong i odlučio ručno skrenuti letjelicu prema zapadu, do ravnijeg područja u kojem nije bilo toliko kamenja. 'Preostalo nam je goriva za samo 20-ak sekundi leta', prisjetio se Armstrong za CPA Australia.
Kada su konačno sletjeli i on izgovorio svoju slavnu rečenicu o 'malom-velikom koraku', na Mjesecu ih je čekalo toliko puno posla, rekao je, da nije bilo vremena za neke dulje meditacije o tome gdje se zapravo nalaze.
Teorije zavjere
Armstrong se u intervjuu osvrnuo i na teorije urote prema kojima čovjek nikada nije bio na Mjesecu. 'Ljudi vole teorije zavjere. One su vrlo privlačne. Međutim, mene one nikada nisu zabrinjavale jer sam znao da će jednoga dana netko ponovno otići tamo i naći kameru koju sam ostavio', rekao je slavni astronaut, a voditelj Malley je predstavio videoprilog njegovog izlaganja iz 2011. u kojem je demantirao neke od teza teoretičara urote.
Armstrong je pozvao američke vlasti da nastave ulagati u NASA-u i istraživanje svemira. 'NASA je bila jedna od najuspješnijih javnih investicija koja je inspirirala studente da budu bolji i postižu sve što je moguće postići', rekao je u razgovoru za CPA Australia 81-godišnji američki istraživač svemira i izrazio zabrinutost da će reduciranje sredstava za agenciju oslabiti istraživački entuzijazam američke mladeži.
