Iako su napadi na infrastrukturu sve intenzivniji, a krajnji cilj Rusije vjerojatno je onemogućiti komunikaciju u zemlji, stručnjaci za komunikaciju smatraju da do najgoreg scenarija, potpune izolacije Ukrajine, vjerojatno neće doći. Vjerojatnije je narušavanje mreže, preopterećenje pričuvnih pravaca te stvaranje uvjeta za sporije i nestabilnije veze, piše Ukrainska pravda.

Posebnu zabrinutost izazivaju napadi na infrastrukturu mobilnih operatora. Stručnjaci upozoravaju da bi udari na ključne dijelove mobilnih mreža mogli imati ozbiljnije posljedice od napada na pojedinačne podatkovne centre.

Prema analizi ukrajinske Ekonomične pravde, koju prenosi Ukrainska pravda, ruske snage su u napadima 23. rujna, samo u jednom danu, pogodile najmanje tri objekta u Kijevu u kojima su bili smješteni podatkovni centri. U njima se nalazila oprema pružatelja internetskih usluga, a napadi su izazvali probleme dijelu korisnika. Ukrajinsko Ministarstvo digitalne transformacije tada je objavilo da je oko 100.000 ljudi imalo problema s pristupom internetu. Od 23. rujna u Kijevu je, prema procjeni Ekonomične pravde, napadnuto najmanje devet podatkovnih centara, a neki su bili pogođeni više puta.

Ti udari nisu uzrokovali probleme samo za privatne korisnike jer su zabilježeni problemi s državnim registrima i pojedinim digitalnim uslugama, kao i prekidi u radu ili emitiranju niza televizijskih kanala.

Ne postoji jedan centar koji može ugasiti ukrajinski internet

Unatoč tome, stručnjaci ne smatraju da Rusija uništavanjem pojedinačnih podatkovnih centara može jednostavno isključiti cijelu Ukrajinu s interneta.

Dmitro Kohmanjuk, stručnjak za internetsku infrastrukturu i DNS, objašnjava da podatkovni centar nije samo prostor pun poslužitelja.

'To nije samo prostorija puna poslužitelja. To je golem inženjerski sustav koji uključuje napajanje, generatore, sustave hlađenja, ventilaciju, kontrolu fizičkog pristupa i mrežnu infrastrukturu. Oštećenje jednog ili više tih elemenata može učiniti cijeli objekt neupotrebljivim', rekao je Kohmanjuk.

Ipak, podaci ne moraju biti izgubljeni ako postoje ažurne sigurnosne kopije na drugoj, neovisnoj lokaciji. Ukrajina je zbog toga od početka ruske invazije dio državnih registara i digitalne infrastrukture premjestila u računalne oblake i pričuvne sustave izvan zemlje.

Problem je u tome što nakon napada treba ponovno uspostaviti i samu mrežnu infrastrukturu, a to može potrajati. Ako su oštećeni ruteri, kabeli ili druga oprema pružatelja interneta, korisnici mogu ostati bez pristupa čak i ako sama usluga i podaci nisu uništeni.

Problem bi mogle biti sporije veze

Upravo je to slaba točka ukrajinske telekomunikacijske mreže. Današnje mreže imaju velik broj čvorova i alternativnih pravaca pa mogu preusmjeriti promet s uništenog dijela infrastrukture na onaj koji i dalje funkcionira. No pričuvni pravci često nemaju jednako velik kapacitet kao što ga imaju glavne rute, što za korisnike može značiti sporiju vezu i povremene prekide.

To se već dogodilo ukrajinskom operatoru nakon što je ruski napad oštetio infrastrukturu njegova glavnog partnera. Promet je tada preusmjeren na pričuvni kanal, a korisnici su upozoreni da bi brzine interneta mogle privremeno pasti.

Oleksandr Arutiunian, suvlasnik i direktor internetskog operatora Pavutyna, kaže da je nakon jednog od napada dio njihovih korisnika ostao bez veze između jednog i dva sata.

'Prva dva napada napravila su manje štete jer su pričuvni sustavi bolje funkcionirali i šteta nije nastala istodobno, no u trećem napadu dvije su lokacije pogođene istodobno. Mreža se nije mogla automatski oporaviti pa su neki korisnici ostali bez veze između jednog i dva sata. Servisne ekipe potom su ponovno uspostavile rad mreže', rekao je.

Zato cilj napada možda nije pojedinačna državna usluga ili internetski operator, već infrastruktura koja omogućuje funkcioniranje velikog dijela interneta. Među potencijalno važnim metama su mrežni čvorovi i mjesta internetske razmjene (engl. internet exchange points, IXPs), a njihovo uništenje samo po sebi ne bi ugasilo internet u cijeloj zemlji, ali bi moglo opteretiti preostale pravce.

'Operator može imati mnogo više od jednog, dva ili pet čvorova. Ako je potrebno, pričuvna oprema može se postaviti na drugoj lokaciji. U mnogim slučajevima to se događa automatski, a inženjeri moraju intervenirati tek kada je šteta ozbiljnija', pojašnjava Arutiunian.

Mobilne mreže osjetljivija su meta

Veći problem mogao bi nastati ako Rusija nastavi sustavno napadati infrastrukturu mobilnih operatora.

Kako ističe Ukrainska pravda, u napadu 27. rujna dron je pogodio objekt najvećeg ukrajinskog mobilnog operatora Kyivstara, a rusko Ministarstvo obrane tvrdilo je da je oštećena oprema Vodafonea Ukrajina. Ako se takvi napadi nastave, to bi moglo ostaviti ozbiljnije posljedice na komunikacijske mreže od napada na podatkovne centre.

Naime za funkcioniranje mobilne mreže nisu važni samo brojni bazni odašiljači, već je ključan središnji dio mreže koji upravlja registracijom korisnika, pozivima, SMS porukama i mobilnim internetom. Ako bi u napadima ključne funkcije tog sustava bile oštećene iznad razine koju mogu podnijeti pričuvni sustavi, posljedice bi mogle biti mnogo ozbiljnije. Kao primjer se navodi veliki kibernetički napad na Kyivstar, nakon kojeg su milijuni korisnika ostali bez poziva, SMS poruka i mobilnog interneta.

Ukrajinski operatori imaju pričuvnu infrastrukturu, ali stvaranje potpuno zasebne jezgre mobilne mreže nije jednostavno. Prema izvorima Ekonomične pravde, izgradnja dodatnog sustava za pojedinog operatora mogla bi stajati između 40 i 50 milijuna dolara.

Ukrajina priprema pričuvne sustave

Ukrajinske vlasti već poduzimaju određene mjere za zaštitu digitalne infrastrukture. Predsjednik Volodimir Zelenski objavio je nakon sastanka Stožera vrhovnog zapovjednika da su donesene dodatne odluke o zaštiti podatkovnih centara i drugih objekata ključnih za komunikacije.

Vlada je tako izdvojila 518,3 milijuna grivni, odnosno oko 11,5 milijuna dolara, za jačanje pričuvnih informacijskih sustava državnih tijela. Novac je namijenjen geografski odvojenim pričuvnim lokacijama, računalnoj infrastrukturi u oblaku te kupnji poslužitelja, softvera i sustava za sigurnosno kopiranje i oporavak podataka.

Nastave li Rusi gađati telekomunikacijsku opremu, to bi za Ukrajinu moglo predstavljati sve veći problem, no ne i potpunu komunikacijsku izolaciju.