SUPROTNA STAJALIŠTA

Svijet još nema dogovor o 'robotima ubojicama': Rasprava zapela na samom početku

20.11.2026 u 17:37

Dodajte tportal.hr u omiljene izvore

Međunarodni pregovori o ograničavanju smrtonosnog autonomnog oružja ušli su u završnu fazu u Ženevi, no dogovor među državama još nije na vidiku. Glavna je prepreka duboko neslaganje oko toga treba li takvo oružje ograničiti međunarodno obvezujućim pravilima i koliko bi dugo pregovori trebali trajati

Predstavnici 128 država stranaka Konvencije UN-a o određenim vrstama konvencionalnog oružja (CCW) trebali su usvojiti mandat za pregovore o ograničavanju takvih sustava. No razgovori su se odužili, a ishod je ostao neizvjestan, javlja dpa.

Smrtonosni autonomni sustavi naoružanja, poznati i kao 'roboti ubojice', mogu samostalno prepoznavati i pratiti mete te, ovisno o stupnju autonomije, pokretati smrtonosne napade bez izravne ljudske odluke. Njihov ubrzani razvoj izaziva zabrinutost vlada i organizacija civilnog društva.

Zagovornici strožih pravila traže zabranu sustava koji mogu ubijati bez ljudske kontrole te ograničenja za oružje s visokim stupnjem autonomije.

Pregovore je dodatno otežao spor oko dnevnog reda. Ruska delegacija usprotivila se njegovu usvajanju, nastojeći ograničiti pravo govora Europske unije i drugih promatrača. Budući da se odluke u okviru Konvencije donose konsenzusom, protivljenje jedne države može blokirati napredak i svesti sastanak na neformalne konzultacije.

Stavovi o budućim pravilima znatno se razlikuju, ističe dpa. Sjedinjene Države, Izrael, Indija i Ujedinjeno Kraljevstvo protive se pravno obvezujućem sporazumu kojim bi se ograničila uporaba autonomnog oružja. Razlikuju se i prijedlozi o trajanju pregovora: neke države žele da budu zaključeni u roku od godinu dana, dok druge traže čak pet godina.

Crveni križ upozorava na gubitak ljudske kontrole

Predsjednica Međunarodnog odbora Crvenog križa Mirjana Špoljarić upozorila je da države imaju ključnu odgovornost osigurati da budućnost ratovanja ne bude prepuštena strojevima. Organizacija ističe da autonomno oružje otvara ozbiljna pitanja poštovanja međunarodnog humanitarnog prava, koje štiti civile i druge osobe koje ne sudjeluju u borbama.

Jedno od ključnih pitanja jest može li se ljudski nadzor uopće smatrati stvarnim ako vojnici imaju samo nekoliko sekundi za provjeru odluke koju je predložio sustav umjetne inteligencije.

'Ako vojnicima preostaju samo sekunde da provjere poštuje li postupak koji predlaže umjetna inteligencija doista međunarodno humanitarno pravo, to teško da je slučaj', upozorio je Thomas Küchenmeister iz njemačkog ogranka kampanje Stop Killer Robots, prenosi dpa.

S druge strane, njemačka obrambena tvrtka Helsing tvrdi da njezin sustav Clarity i dalje ostavlja odluku o napadu ljudskim operaterima. Sustav analizira bojište i predlaže ciljeve, ali, prema tvrdnjama tvrtke, svaki napad mora odobriti čovjek.