Kada je prof. dr. sc. Branimir K. Hackenberger prije nekoliko dana za tportal stanje s otpadom u Lici usporedio s karcinomom, a ono što iz njega odlazi u vodu, tlo i zrak s metastazama, upozorio je da problem neće nestati mjerenjem njegovih posljedica. Sada je s dr. sc. Tamarom Đerđ objavio stručnu publikaciju u kojoj sažimaju dostupne podatke o odlagalištima, gospićkoj lokaciji, nalazima PFAS spojeva i javnoj vodoopskrbi te upozoravaju na istu ključnu poruku
Pet zaključaka iznijeli su autori stručne publikacije Otpad na području Like – Pregled stanja, nalaza i sustavnih uzroka, s ekotoksikološkim tumačenjem onoga što se iz podataka smije zaključiti, prof. dr.sc. Branimir K. Hackenberger i dr. sc. Tamara Đerđ sa Zavoda za kvantitativnu ekologiju Odjela za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, stavivši je besplatno na raspolaganje svima koji o toj temi žele nešto više naučiti.
>>> tportalov razgovor s Branimirom K. Hackenbergerom pročitajte OVDJE
Autori su na jednom mjestu objedinili javno dostupne i provjerljive podatke o otpadu na području Like te ih analizirali iz ekotoksikološke perspektive, s naglaskom na ono što se iz postojećih nalaza može, ali i ono što se iz njih ne može zaključiti. Publikacija nije naručena ni plaćena, a autori navode da je nastala zbog ljudi koji žive u Lici i potrebe da javnosti budu dostupni podaci koje je moguće provjeriti, no da je moguća i pokoja netočnost.
vezane vijesti
'Ova publikacija objedinjuje ono što je o otpadu na području Like danas javno dostupno i provjerljivo. Sastavljena je od tri vrste izvora, koje namjerno držimo razdvojenima jer nemaju istu dokaznu snagu:
1. Službeni dokumenti tijela javne vlasti, prije svega Izvješće Ličko-senjske županije o provedbi Plana gospodarenja otpadom i objedinjena izvješća jedinica lokalne samouprave, nacionalna izvješća o komunalnom otpadu te objave Vlade i nadležnih zavoda. To je najčvršći dio građe.
2. Medijski izvještaji o istrazi koja je u tijeku, uključujući prenesene dijelove nalaza vještaka. Ti podaci su vjerodostojni onoliko koliko je vjerodostojan prijenos, a izvorni spis nije javan. Svaki takav podatak je u tekstu označen kao takav.
3. Naša vlastita ekotoksikološka procjena, koja se odnosi na to kako se takvi nalazi čitaju te što se iz njih smije izvući, a što ne. Moramo odmah reći i ono što ova publikacija nije. Nismo vidjeli izvorne ispitne izvještaje ni zapisnike o uzorkovanju s gospićke lokacije. Nitko nam ih nije dostavio. Zbog toga ovdje nećete naći tvrdnju da je voda u Lici onečišćena, ni tvrdnju da nije. Naći ćete popis onoga što je izmjereno, onoga što nije, i objašnjenje zbog čega ta razlika odlučuje o svemu ostalome. Kada navodimo vlastite brojke iz analitike, one su s odlagališta Grabovica kod Dubrovnika, gdje smo u kolovozu 2026. interpretirali dva analitička izvještaja iz piezometra P1. Koristimo ih kao primjer metode, ne kao tvrdnju o Lici', kažu.
Analiza, koju je moguće pročitati OVDJE, zaključuje:
1. Mali i skup sustav gospodarenja otpadom
Lika ima mali i skup sustav gospodarenja otpadom, s pet odlagališta na 42.748 stanovnika, sa 17 posto odvojenog prikupljanja i s najmanje sedamnaest evidentiranih nesaniranih lokacija onečišćenih otpadom samo u Gospiću i Senju.
2. Otpad izvan županije godinama je završavao u Lici
Ta infrastruktura već je godinama prihvaćala otpad izvan županije, i zakonito i nezakonito, u razmjerima koji nadmašuju lokalne potrebe.
3. Gospićka lokacija i PFAS u podzemnoj vodi
Na gospićkoj lokaciji utvrđeno je oko 37.000 tona otpada, ekotoksična svojstva tla i PFAS spojevi u podzemnoj vodi nizvodno od tijela otpada, uz čistu referentnu točku uzvodno. Ta raspodjela uvjerljivo govori o podrijetlu.
4. Uredna javna vodoopskrba ne znači da nema onečišćenja
Javna vodoopskrba u dosad objavljenim nalazima zadovoljava propise. Iz toga ne slijedi da onečišćenja nema, kao što ni iz vrijednosti u piezometru ne slijedi da ga ima na slavini.
Bez podataka ostaju kućanstva s vlastitim bunarima. Samo u sustavu Gospića i Perušića riječ je o oko 500 ljudi, a za ostatak županije taj podatak nije objavljen.
5. Odgađanje nije neutralan potez
Zaustavljanjem izvora prekida se dotok, a ono što je već otišlo u sustav uklanja se sporo, ali se uklanja. Za kratkolančane PFAS spojeve u kršu to razdoblje mjeri se desetljećima.
Vrijeme je jedina varijabla nad kojom stvarno imamo kontrolu, pa je odgađanje skuplja varijanta iste odluke.
Autori zaključuju porukom:
'Mjerenje temperature ne liječi karcinom. Mjerenje samo propisanih parametara ne rješava problem otpada. Uklonite uzrok i zaštitit ćete i ljude i okoliš.'
