Računalni znanstvenik kojeg se smatra kumom umjetne inteligencije kaže kako će vlasti morati uspostaviti univerzalni temeljni dohodak kako bi se nositi s utjecajem umjetne inteligencije na društvenu nejednakost.

Profesor Geoffrey Hinton vjeruje kako je potrebna reforma kako bi svaki građanin dobivao fiksne iznose gotovine jer je jako zabrinut kako će umjetna inteligencija preuzeti mnoge svakodnevne poslove. U tom smislu je i savjetovao britansku vladu, piše BBC.

Iako smatra kako će umjetna inteligencija povećati produktivnost i bogatstvo, novac će ići bogatima, ne ljudima čiji će poslovi nestati. To će biti jako loše za društvo, ustvrdio je.

Profesor Hinton je pionir neuronskih mreža, koje čine teorijsku osnovu trenutne eksplozije umjetne inteligencije. Do prošle godine radio je u Googleu, no napustio je tehnološkog diva kako bi mogao slobodnije govoriti o opasnostima od neregulirane umjetne inteligencije.

Koncept univerzalnog temeljnog dohotka podrazumijeva, između ostalog, to da država plaća svim pojedincima određenu plaću bez obzira na sredstva kojima raspolažu. Kritičari upozoravaju kako bi to bilo iznimno skupo i smanjilo bi financiranje javnih usluga, a ne bi nužno pomoglo u ublažavanju siromaštva.

Prijetnja na razini izumiranja

Hinton je zabrinut jer vjeruje kako se suočavamo s prijetnjama na razini izumiranja jer stvaramo oblik inteligencije bolji od biološke.

Razvoj događaja tijekom prošle godine pokazao je kako vlasti nisu bile voljne obuzdati vojnu upotrebu umjetne inteligencije, dok je konkurencija u brzom razvoju proizvoda značila kako postoji rizik da tehnološke tvrtke neće uložiti dovoljno truda u sigurnost.

Hinton pretpostavlja kako postoji vjerojatnost od 50 posto kako bi se za pet do 20 godina mogli suočiti s umjetnom inteligencijom koja pokušava preuzeti vlast. Ukazao je kako već postoje dokazi da veliki jezični modeli mogu zavaravati.

Najviše ga brinu sustavi umjetne inteligencije koji mogu samostalno donositi odluke o ubijanju ljudi. Stoga smatra kako je potrebno usvajanje dokumenta sličnog Ženevskim konvencijama - međunarodnim ugovorima koji uspostavljaju pravne standarde za humanitarni tretman u ratu - kako bi se regulirala vojna uporabe umjetna inteligencije.

Ali, ne vjeruje kako će do toga doći prije no što se dogode 'vrlo gadne stvari'. Prema njegovoj procjeni, Zapad je trenutno daleko ispred Rusije i Kine u istraživanju korištenja umjetne inteligencije u vojne svrhe.

Ali, Kina ulaže više, pa bi moglo doći do svojevrsne utrke u naoružanju. Stoga bi najbolje bilo zabraniti korištenje umjetne inteligencije u vojne svrhe, zaključio je Hinton.