U utorak je došlo do velikog globalnog prekida rada ChatGPT-ja. Tisuće korisnika prijavljivale su probleme s OpenAI-jevim chatbotom, među ostalim u Hrvatskoj. Naposljetku je problem riješen, no bio je to povod za zbijanje šala na račun pretjeranog korištenja ChatGPT-ja u poslu, privatno, pa i u školama i na fakultetima. No uz sve šale i pošalice, istovremeno se nameće pitanje - oslanjamo li se previše na AI alate i kako to utječe na nas?

Istraživanje, objavljeno u Harvard Business Reviewu i provedeno na više od 3500 ljudi, pokazalo je da radnici koji koriste AI za obavljanje zadataka, poput pisanja objava na društvenim mrežama ili službenih dopisa, rade brže i kvalitetnije. No kad nakon toga prijeđu na zadatke bez pomoći tehnologije, osjećaju manjak motivacije i porast osjećaja dosade.

U prosjeku njihova unutarnja motivacija pada za 11 posto, a dosada raste za čak 20 posto. Oni koji su radili bez pomoći AI-ja nisu imali takve psihološke oscilacije.

Zašto se to događa?

AI često preuzima najteži dio posla – onaj koji od nas traži razmišljanje, kreativnost i donošenje odluka. Kad to prepustimo stroju, zadatak se brže dovrši, ali se osjećamo manje uključeno. A kad se vratimo na zadatke koje moramo obaviti sami, kontrast je toliko velik da nam se sve čini – naporno, nezanimljivo, pa i besmisleno.

Istraživači su otkrili da korištenje AI-ja smanjuje osjećaj kontrole nad vlastitim radom. Taj je osjećaj, kažu, ključan za motivaciju. Kad AI obavi 'glavni dio', mi više nismo glavni autor. Kad se pak vratimo samostalnom radu, kontrola se vraća – ali s njom nestaje i ono 'AI olakšanje', pa se osjećamo tromije, praznije i manje inspirirano.

Kratkoročno AI donosi veću učinkovitost, ali dugoročno postoji rizik da izgubimo kontakt sa svojim vještinama i osjećajem postignuća. Ako sve više poslova prepustimo AI-ju, možemo postati ovisni o 'brzom rješenju' te zanemariti razvoj kreativnosti, samopouzdanja i profesionalnog rasta.

S vremenom to može dovesti do manje angažiranosti, nižeg zadovoljstva poslom, pa čak i izgaranja (burnouta).

Što poslodavci mogu učiniti?

Rješenje nije odbaciti AI, nego ga koristiti pametno i promišljeno. Istraživači nude nekoliko konkretnih savjeta:

• Ne dajte AI-ju da odradi sve. Neka bude pomoćnik, ne autor. AI može ponuditi skicu, a čovjek je taj koji joj daje oblik i smisao.
• Ubacite zadatke koji bude kreativnost.
• Objasnite ljudima da AI ne zamjenjuje njihov doprinos.
• Neka dan počne radom bez AI-ja, kad ste mentalno svježi, a chatbot neka uskoči kad vam treba ubrzanje.
• Učite ljude kako promišljeno koristiti AI, uz edukaciju o promptovima, procjeni sadržaja i kad treba reći 'ovo ću ipak učiniti sam'.