Tranzit, odnosno prelazak susjednog planeta preko Sunčeva diska, pratio se rano jutros kroz brojne teleskope promatračnica i astronomskih društava širom Hrvatske i svijeta. U Zvjezdarnici Zagreb, koja je za posjetitelje bila otvorena još od pet sati ujutro, okupilo se više od stotinu građana - astronomskih entuzijasta. Zanimljiva pojava iz naših se krajeva mogla pratiti od izlaska Sunca u 5 sati do 7 sati, kada je Venera prešla preko ruba Sunčeva diska.

Tranzit Venere je prilično rijedak događaj. Od vremena Galilea do danas ljudi su ga na Zemlji imali priliku vidjeti samo osam puta (1631, 1639, 1761, 1769, 1874, 1882, 2004. i 2012). Sljedeći put moći će se pratiti tek za 105 godina. Posljednji put dogodio se 8. lipnja 2004, a uvijek dolazi u paru, s razmakom od osam godina. Venerin tranzit je tako rijedak zato što putanje Zemlje i Venere nisu točno u istoj ravnini.

Stručni suradnik Zvjezdarnice Zagreb mr. sc. Ivan Romštajn kaže da je u povijesti tranzit Venere bio važan za utvrđivanje točne udaljenosti Zemlje od Sunca na temelju tzv. paralakse. Kako to funkcionira? Kada se neki udaljeni objekt gleda s dva različita položaja, prividno se pomiče u odnosu na objekte u pozadini, a na temelju jednostavne geometrije koja uzrokuje taj pomak mogu se izračunati međusobne udaljenosti promatrača i objekata – u ovom slučaju Venere, odnosno Sunca (pogledajte ilustraciju dolje desno).

Misteriozna aureola

Današnja promatranja osobito su važna jer bi trebala bolje razjasniti misterij Venerine aureole koju su znanstvenici prvi put zabilježili 2004. godine, tijekom posljednjeg tranzita. Naime, astronomi smatraju da je Sunčeva svjetlost tada, lomeći se kroz slojeve Venerine atmosfere iznad oblaka, stvorila neobičan sjajan luk koji bi mogao ponuditi odgovore na neka važna pitanja – zašto je atmosfera naše susjede toliko drukčija te zašto kruži toliko velikom brzinom – okrene se oko planeta u samo četiri naša dana (dok Veneri za jednu rotaciju trebaju čak 243 dana).

Astronomi se također nadaju da će im ovaj tranzit pomoći u istraživanju udaljenih egzoplaneta – njihova sastava, veličine i atmosfere.

'Kada udaljeni planeti prelaze ispred svoje matične zvijezde, vrlo osjetljivi spektrometri mogu zabilježiti razliku u spektru zračenja same zvijezde i dijela svjetlosti koja prolazi kroz atmosferu planeta. Uz pomoć podataka o tome koje je dijelove spektra atmosfera planeta apsorbirala, može se saznati njezin sastav', objasnio je mr. Romštajn i najavio da će sljedeći tranzit biti onaj Merkura 9. svibnja 2016: 'Merkur je manji od Venere i puno dalji od Zemlje, pa će ga biti teže vidjeti. No tranziti Merkura su i puno češći, dok je Venerin prava rijetkost.'

Videosnimku tranzita koju vam predstavljamo dolje snimio je astronom Nikša Novak 130-milimetarskim kromosferskim teleskopom Zvjezdarnice Hvar, a omogućio dipl. ing. Jaša Čalogović. Fotografije je uglavnom snimila Astronomska sekcija fizikalnog društva Split.