internetski bonton

Diplomatkinja je zbog divljanja na Facebooku upala u probleme. Pitali smo stručnjake što nikako ne smijete objavljivati na društvenim mrežama

  • Autor: Mladen Smrekar
  • Zadnja izmjena 20.08.2019 12:52
  • Objavljeno 19.08.2019 u 22:01
Komunikacijski stručnjaci Krešimir Dominić i Krešimir Macan govore o zabludama korisnika društvenih mreža

Komunikacijski stručnjaci Krešimir Dominić i Krešimir Macan govore o zabludama korisnika društvenih mreža

Izvor: Pixell / Autor: tportal

Najnoviji slučaj Elizabete Mađarević, prve tajnice u hrvatskoj ambasadi u Njemačkoj, otvorio je brojna pitanja: Smije li se, kada i pod kojim uvjetima iznositi vlastito mišljenje, smije li se to vlastito mišljenje kositi s normama sredine u kojoj se radi, razmišljaju li ljudi uopće o sigurnosti svojih profila te, na kraju, jesu li uopće svjesni toga da se nalaze u javnom prostoru? Odgovore na ova pitanja za tportal daju komunikacijski stručnjaci Krešimir Dominić i Krešimir Macan

Kako se uopće Hrvati ponašaju na društvenim mrežama, razumiju li oni internetski bonton i vode li brigu o posljedicama izrečenog, nakon najnovijeg skandala s profilom hrvatske diplomatkinje Elizabete Mađarević pitamo uglednog PR stručnjaka za odnose s medijima i političke komunikacije Krešimira Macana te Krešimira Dominića iz agencije Komunikacijski laboratorij, stručnjaka za PR i kampanje u društvenim medijima te predavača u poslovnim školama i na konferencijama.

Doista, jesu li Hrvati uopće svjesni svog ponašanja i odgovornosti na društvenim mrežama? 'Nisu', jasno i kratko otklonit će Macan svaku sumnju, a s njim se slaže i Dominić. Dapače...

Legitiman kanal komunikacije

'Tragično je da u 21. stoljeću ljudi ne razumiju to da su društvene mreže komunikacijski kanal pa na njima lupetaju svašta, a poslije se vade i kažu: pa to je bilo samo na Facebooku', objašnjava Dominić. 'Ljudi očito ne shvaćaju da su društvene mreže potpuno legitiman kanal komunikacije.'

A kad zbog svojih riječi upadnu u nevolju, mnogi će se vaditi time da su rekli nešto na privatnom profilu, da to nije izrečeno sa službene adrese...

Krešimir Dominić: 'Ne može se samo tako odreći vlastitih riječi, nema više skrivanja. Izjave ostaju trajno zapisane na društvenim mrežama'

Krešimir Dominić: 'Ne može se samo tako odreći vlastitih riječi, nema više skrivanja. Izjave ostaju trajno zapisane na društvenim mrežama'

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Komunikacijski laboratorij

'Ne možete prestati biti novinar u 17 sati i nakon posla na svom privatnom profilu na Twitteru napisati da je premijer idiot pa se drugi dan čuditi zašto su na vas ljuti i u Vladi i šefovi na vašem poslu', zorno Dominić objašnjava isprepletenost javnog i privatnog.

'Ne može se samo tako odreći vlastitih riječi, nema više skrivanja. Nekad se i moglo lupetati u birtiji, ali danas izjave, naročito one o rasizmu, ksenofobiji, razne politički nekorektne stvari, ostaju trajno zapisane na društvenim mrežama', kaže Dominić te podsjeća da komunikacijski stručnjaci zbog toga imaju pune ruke posla; klijentima pomažu da se takve stvari što manje događaju i pišu se takozvani social media policy, kodeksi ponašanja na društvenim mrežama u kojima se često do najsitnijeg detalja propisuje ono što se smije, a što ne.

I osobni profili su javni

'To bi trebala biti stvar opće komunikacijske kulture', kaže Dominić. 'U školama se o tome premalo ili nikako ne govori. Uči se o kapacitetu flopija, a nitko djeci ne objašnjava kako se treba ponašati na društvenim mrežama.'

O tome da mnogi ne razumiju isprepletenost javnog i privatnog govori i Macan.

'Osobni profili mogu biti doista takvi samo ako su zatvoreni, ali onda nemaju smisla; osobni profili ujedno su javni', objašnjava Macan, upozoravajući kako ne možete bez posljedica javno govoriti nešto što je u opoziciji s tvrtkom za koju radite.

Krešimir Macan: 'Pojedinci na teži način uče da ne mogu na funkciji ili kao zaposlenici neke firme govoriti ono što im padne na pamet'

Krešimir Macan: 'Pojedinci na teži način uče da ne mogu na funkciji ili kao zaposlenici neke firme govoriti ono što im padne na pamet'

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunic/PIXSELL

'Ne možete kao zaposlenik u slobodno vrijeme govoriti o tome kako radi vaša služba. Ne možete biti i dr. Jekyll i mr. Hyde', savjetuje Macan. 'Izbjegavajte teme koji bi vam se mogle obiti o glavu. Ponekad je bolje uopće ne koristiti društvene mreže. Svako lajkanje, svako pojašnjavanje, sve što kažete lako se može izokrenuti.'

'Profil je vaša osobna iskaznica', objašnjava Macan te upozorava da ljudi na bilo kakvoj poziciji ne mogu koristiti društvene mreže za iznošenje osobnih stavova. Pritom podsjeća na nedavni slučaj Orsata Miljenića - to što je iznenadio pratitelje svojom objavom na Twitteru.

Treba voditi računa o sigurnosti

'Dragi tviteraši, kampanja je krenula pa nemojte zamjeriti što ću biti manje aktivan na Twitteru u budućem razdoblju', napisao je nedavno bivši ministar pravosuđa u SDP-ovoj vladi kad je postao voditelj izbornog stožera Zorana Milanovića u predsjedničkoj kampanji. Ta je Miljenićeva izjava izazvala čuđenje brojnih novinara te su se zapitali ne bi li se sada u medijima i na društvenim mrežama trebao pojavljivati još više i još češće? A zapravo je bio u pravu.

MORE PODATAKA

Što sve Facebook i Google znaju o vama? Pogledajte sami

Pogledaj galeriju
10

'Ljudi na pozicijama zatvaraju osobne profile i komuniciraju samo službenim kanalima jer si tako štite bokove', kaže Macan. A što se posljednjeg 'slučaja Mađarević', baš kao i nekih prethodnih afera tiče, Macan ističe kako 'pojedinci na teži način uče da ne možete na funkciji ili kao zaposlenik neke firme govoriti što vam padne na pamet. Rijetko kad ste privatna osoba'.

Macan ne isključuje mogućnost da netko nekome hakira njegov profil pa upozorava kako je veoma važno voditi računa o sigurnosti na društvenim mrežama. Bitno je da korisnici uključe sve sigurnosne opcije, poput autorizacije u dva koraka, kaže. 'Kao što vodite brigu o ključu svog stana, tako se treba brinuti i o drugim ključevima.'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!