1. Čudo tehnologije ili obična iluzija?

Chatbotovi poput ChatGPT-ja uistinu su impresivni – ali ne zbog svoje inteligencije, već zbog načina na koji zavaravaju. Nisu sposobni razumijevati značenje kao ljudi; oni manipuliraju statističkim obrascima u jeziku da bi proizveli uvjerljive odgovore.

Ljudi nesvjesno interpretiraju sintetički tekst kao da dolazi od osobe, projicirajući razum i namjeru tamo gdje ih nema. Upravo taj naš automatski društveni refleks čini chatbotove toliko uvjerljivima, prenosi Fast Company.

2. AI vam neće uzeti posao – ali će ga učiniti nepodnošljivim

Sustavi koji se prodaju pod etiketom 'AI' često služe korporacijama za istiskivanje ljudi iz procesa rada. Tijekom štrajka holivudskih scenarista 2023. glavni zahtjevi bili su zaštita plaća i zaštita od toga da ih se koristi samo za 'prepravljanje' loših AI-jem generiranih scenarija. Sličan scenarij događa se i u novinarstvu, dizajnu i igrama – radnici ostaju bez posla, a novi su angažirani za nižu plaću da popravljaju ono što AI nije znao napraviti kako treba.

Pritom se zaboravlja da AI sustavi često počivaju na slabo plaćenom radu u zemljama Globalnog juga – moderatori sadržaja, testeri toksičnosti, pa čak i daljinski vozači vozila koja se reklamiraju kao 'autonomna'.

3. AI se koristi za demontažu javnih usluga

Zahvaljujući moći jezika, čini se da AI može sve – od postavljanja medicinskih dijagnoza do pravnih savjeta i nastave. No sve su to prazna obećanja. Kvalitetne usluge ovise o ljudskoj prosudbi, odnosima i razumijevanju konteksta – a ne o statističkoj obradi velikih količina teksta. Tehnologija postaje izgovor za smanjenje ulaganja u zdravstvo, obrazovanje i socijalu dok elita i dalje koristi stvarne ljude, a svima ostalima nudi algoritamske zamjene.

Čak i šef Health AI odjela u Googleu priznao je da ne bi volio da se njihova AI rješenja koriste u liječenju njegove obitelji – iako ih javno promovira.

4. AI nas neće uništiti – ali bi mogla klimatska kriza

U tehnološkim i političkim krugovima nekoć se ozbiljno postavljalo pitanje: 'Koliki je tvoj p(doom)?' – odnosno, kolika je vjerojatnost da će AI uništiti čovječanstvo. Ovaj 'doomerizam' temelji se na ideji o tzv. općoj umjetnoj inteligenciji (AGI), no taj pojam nitko zapravo nije jasno definirao.

Istovremeno stvarna prijetnja – klimatske promjene – eskalira, a AI tome doprinosi: ogromni podatkovni centri troše goleme količine energije, poluvodiči zagađuju okoliš, a pomoćni generatori pogoršavaju zdravlje najranjivijih zajednica. Ne zaboravimo i na takozvani AI washing.

5. Ovo nije zapisano u kamenu – možemo pružiti otpor

Velike tehnološke tvrtke žele da povjerujemo kako je razvoj AI-a neizbježan, no to nije istina. Možemo donijeti zakone koji reguliraju korištenje umjetne inteligencije, izboriti se za radne ugovore koji nas štite i jednostavno – odbiti koristiti alate koji nam štete. Možemo i trebamo biti kritični prema medijima koji nekritički promoviraju hajp oko AI-ja.

I naposljetku – možemo se i smijati. Ismijavanje loših, nezgrapnih, trapavih 'rješenja' umjetne inteligencije može biti politički čin. Jer ništa od ovoga nije neizbježno – osim ako sami odustanemo.