Dezinformacije su veliki problem, zna to svaki novinar, a dezinformatori imaju različite motive: od novčane koristi do jednostavne želje za izazivanjem kaosa. S umjetnom inteligencijom (AI) činjenično izvještavanje postalo je još teže. S jedne strane novinari koriste AI za pisanje tekstova bez provjere pa im se potkrade pogreška, a s druge strane AI-em generirane fotografije i snimke mogu djelovati potpuno stvarno.

Upravo je na to u četvrtak studente novinarstva na VERN-u upozorio Jochen Spangenberg, novinar Deutsche Wellea (DW) koji već ima dugogodišnje iskustvo u odjelu za 'istraživanje i suradnju' tog čuvenog njemačkog medija.

Njegovo opsežno, ali zanimljivo predavanje 'Utjecaj tehnologije na (dez)informacijski prostor: AI, provjera i novinarstvo' bilo je namijenjeno studentima, ali i već zaposlenim novinarima koji su se okupili u zagrebačkoj Wespi. Opisao je ključne izazove koje AI stavlja pred njih te primjere dezinformacija koje su se potkrale, poput slučaja SALAMPIX, skandala istoimene fotoagencije koja je u svijet poslala AI-em generiranu sliku iz iranskog rata, a obmanuti novinari diljem svijeta objavili su je misleći da je posrijedi istinit prikaz.

Na internetu postoji više stranica za provjeru fotografija koje su dale mješovite rezultate: od toga da je 'posrijedi AI montaža' preko 'ne mogu odrediti' do 'ovo je stvarna slika'. U razgovoru za tportal nakon predavanja istaknuo je kako se nada da će taj i drugi primjeri koje je naveo prenijeti jasnu poruku kolegama.

'Budite znatiželjni, uvijek sve provjeravajte i imajte kritičan um', sažeo je Spangenberg glavnu poruku za koju se nada da će je studenti nositi sa sobom u svojem budućem novinarskom radu.

Tehnologija se mijenja, novinarski principi ostaju isti

AI sam po sebi nije ni loš ni zao, ovisi kako ga koristimo, a neki od njegovih potencijala još uvijek otvaraju prostor za raspravu. Uzmite primjer Izraela, koji je tijekom svojih operacija novinarima zabranio ulazak u Gazu te smo informacije o bombardiranjima i stradalim civilima dobili objavama stanovnika. Na temelju tih videa napravljen je jasno naznačen AI prilog s lažnom novinarkom koja izvještava iz Gaze, iako nitko tamo nije mogao ući, samo da bi se ilustriralo kako bi izgledalo javljanje s tog područja. Nažalost, video koji bi mogao poslužiti kao pozitivan primjer korištenja AI-a u novinarstvu nismo pronašli online, već smo ga vidjeli samo u sklopu prezentacije.

Iako AI dovodi do sve vještijih manipulacija, Spangenberg nam je istaknuo da je neovisno o tome ključno da novinari koriste zdrav razum i zapitaju se tradicionalna novinarska pitanja: tko, što, gdje, kada, zašto i kako.

'Ona i dalje vrijede, neovisno o razvoju tehnologije, jer su to osnove novinarstva', istaknuo je.

Možemo li spasiti ljude u 'zečjoj rupi'? 'To oduzima puno energije'

U provjeri informacija bitni su fact-checkeri, iako je njemački novinar upozorio studente da se oni suočavaju s toliko dezinformacija da ih ne mogu sve obraditi i raskrinkati. Sam cilj dezinformacija, zanimljivo, nije toliko uvjeriti ljude da je laž istina koliko jednostavno dovesti do tolikog zasićenja da javnost više nikome ne vjeruje.

Na tom tragu, u praksi je lako primijetiti i problem same javnosti koja napada te ljude iako razotkrivaju dezinformacije te ih optužuje da su plaćenici kojekakvih stranih struktura, bogataša i lobija.

To je sve češći primjer i u Njemačkoj, a naš sugovornik primjećuje da su društva sve fragmentiranija te da dezinformatori koji pridonose tome imaju svoje interese i niske etičke standarde.

Stoga pitamo našeg sugovornika mogu li sami novinari promijeniti tu situaciju terenskim radom i razgovorom s ljudima. Naveo je da to može biti frustrirajući rad te se složio da je i potencijalno opasan zbog mogućih fizičkih napada na novinare. Na kraju dana, sve ipak ovisi o tome koliko je osoba pod utjecajem dezinformacija.

'Osobno mislim da ako je netko duboko u 'zečjoj rupi' ili prati teorije zavjere, vrlo je teško, ako ne i nemoguće, racionalno raspravljati s njime. No mnogo je ljudi koji su u sredini i s njima i dalje ima smisla pokušavati debatirati. To pak može biti, govorim iz vlastitog iskustva, vrlo frustrirajuće i oduzima puno energije', rekao je Spangenberg.

Provjera informacija može biti zabavna, čak i nenovinarima: 'Još uvijek vjerujem u čovječanstvo'

Njemački novinar predstavio je i nekoliko stranica da bi pomogao novinarima bolje uočavati lažne materijale. Među njima se ističe DW-ova stranica 'Sharpen your senses' (Izoštrite osjetila) jer daje zanimljive vizualne i audiotestove u kojima ljudi moraju prepoznavati razlike na fotografijama ili slušati te procijeniti koja je snimka stvarna, a koja lažna.

Ovakve vježbe svakako bi dobro došle i široj publici, a Spangenberg je istaknuo da se prilikom provjere informacija mogu koristiti i stranice poput Flight Radara i Marine Traffica, na kojima sami možete provjeravati letove i plovidbu na problematičnim područjima poput Hormuškog tjesnaca u realnom vremenu. Njemački novinar istaknuo je da je ljepota ovakvih alata u tome što za njih trebate samo računalo i internetsku vezu.

'To je poput slaganja slagalice ili bi moglo biti poput igre. Ljudi znaju da postoji problem, da cijene goriva rastu jer tankeri ne prolaze Hormuzom. Ali ako im kažete da postoje alati kojima možete pratiti brodove, gdje su i kako se kreću, to može biti vrlo zabavno. Ako učinimo provjeru informacija zanimljivom i zabavnom, to može pomoći jer poznam ljude koji vole to raditi iako nisu novinari, a žele bolje razumjeti naš kompleksni svijet', rekao je Spangenberg.

Dodao je da bi sami fact-checkeri organizacijama takvih manifestacija mogli zainteresirati javnost za provjeru informacija koje dopiru do njih. Na kraju dana, naš sugovornik je optimističan i smatra da će budućnost informacijskog prostora biti bolja od sadašnjosti.

'Još uvijek vjerujem u čovječanstvo i da puno predanih ljudi žele dobro. Samo zato što netko ima glasan megafon i glasno govori ne znači da su drugi u manjini. Ali ponekad to zna biti teško', zaključio je Spangenberg, vjerujući da je borbu protiv dezinformacija, čak i kad su potpomognute AI-em, moguće dobiti.