Sponzor rubrike
Sponzor rubrike
Skijaški skokovi poseban su sport koji traži posebne vještine. Osim talenta i ogromne količine treninga, skakači moraju imati i onaj teško objašnjiv osjećaj – za zalet, za odraz, za let i doskok.
Mnogi se i danas sjećaju Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984. Skakači su nastupali na tada impresivnom objektu na Igmanu, na Malom Polju, gdje su izgrađene dvije skakaonice – srednja i velika.
Sjećanje na Igman: Medalje, legende i jugoslavenski nastupi
Na srednjoj skakaonici (K-90) pobijedio je legendarni Nijemac Jens Weissflog, koji je tada skakao za Istočnu Njemačku. Drugo i treće mjesto osvojili su Finci Matti Nykänen i Jari Puikkonen. Od slovenskih skakača, koji su tada nastupali pod zastavom SFRJ, najbolji je bio Vasja Bajc na 17. mjestu. Miran Tepeš završio je 27., Bojan Globočnik 40., a Primož Ulaga bio je predzadnji – 57.
Na velikoj skakaonici (K-112) slavio je Nykänen, ispred Weissfloga i Pavela Ploca iz Čehoslovačke. Najbolji Slovenac bio je Tomaž Dolar na 11. mjestu, Ulaga je zauzeo 13., Bajc 15., a Tepeš 45.
Slovenski projekt koji je nakon Igara utihnuo
Kao i većinu drugih objekata za ZOI 1984, skakaonice na Igmanu gradili su i projektirali Slovenci. Konstrukciju su potpisala braća Janez i Vlado Gorišek. No nakon Olimpijskih igara skokovi na Igmanu postupno su zamrli. Slovenski skakači neko su ih vrijeme još koristili za treninge, ali bez ulaganja u obnovu infrastrukture i to je s vremenom prestalo.
Potom je došao rat, podsjećaju novinari slovenske Ekipe, Igman je bio poprište žestokih borbi između Vojske Republike Srpske i snaga Federacije BiH. Većina objekata na kraju je potpuno uništena.
Prije desetak godina pojavila se inicijativa da se skakaonice obnove – navodno bi se zadržala samo jedna. Krenulo se i u prikupljanje novca, spominjala su se čak i europska sredstva, ali od svega se nije dogodilo ništa. Nekada izniman sportski kompleks – jednostavno je propao.
Danas: Sve bi trebalo rušiti i graditi ispočetka
Danas bi, realno, trebalo sve srušiti i graditi iznova. No interesa nema – skijaški skokovi u BiH nisu sport koji privlači velik broj mladih, pa je teško opravdati ulaganje u infrastrukturu koja vjerojatno ne bi zaživjela punim kapacitetom.
Tako je nestao još jedan objekt koji je nekad imao potencijal širiti skijaške skokove i izvan tradicionalnih zemalja. Šteta – i za sport i za sjećanje na jednu olimpijsku priču koja je na Igmanu imala posebno mjesto.
