ŽIVOT NA ISTOKU

Vitomira Lončar: 'U Kini se osjećam sigurnom kako se nikada i nigdje nisam osjećala'

14.02.2023 u 14:11

Bionic
Reading

Glumica, doktorica znanosti i osnivačica kazališta Mala scena, nedavno je boravila u Hrvatskoj, a sad se vratila životu u najmnogoljudnijoj zemlji gdje živi posljednjih sedam godina

U intervjuu s dr. sc. Jadrankom Polović, Vitomira Lončar je za portal Geopolitika News ispričala kako je njezino iskustvo života u Kini je izvrsno.

U Kini se osjećam sigurnom kako se nikada i nigdje nisam osjećala. Iako se cijeli svijet bavi Kinom, Kinezi (takozvani 'obični ljudi', ljudi s kojima svakodnevno komuniciram) ne bave se svijetom. Oni su orijentirani na svoj život i zanima ih samo što je 'nei' (unutra). Ništa što je 'wai' (vanjsko), nije predmet njihova interesa. Imaju svoju Vladu kojoj vjeruju da radi najbolje za njih i ne troše energiju na teme koje su izvan njihovih osobnih života', izjavila je.

Na poslu, kaže, ima uvjete o kakvima je u Hrvatskoj samo mogla sanjati. Jednostavnost kineskog života u usporedbi s kompliciranim životom razlogom je što se uistinu raduje povratku u svoj kineski dom.

Vitomira Lončar Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Privatni album

Među ostalim je ispričala kako je u Kini prije pandemije samo 6% stanovništva imalo putovnicu (to je više od 80 milijuna ljudi) te da Kinezi obožavaju putovati i kupovati i da je mnogima putovanje najdraži način provođenja slobodnog vremena. Dodala je kako su mnoge poznate destinacije živjele od Kineza i jedva čekaju da se vrate jer mnogo troše i ne zadržavaju se dugo na jednome mjestu.

Rekla je da nije čula da Kinezi komentiraju ukrajinsko–ruski sukob jer to nije tema koja bi im zaokupljala pozornost na način kako je to u Hrvatskoj gdje je taj sukob stalno na naslovnicama te da ih tuđe stvari i problemi na svakodnevnoj razini slabo ili nikako zanimaju. Rata se, (a referirala se na ljude s kojima svakodnevno komunicira i svoje studente) ne boje. Rat za njih, kaže, nije realna opasnost.

Osvrnula se i na razliku između mladih ljudi na Zapadu i u Kini a to je samostalnost i vezanost na obitelj. Kazala je da su rijetki mladi koji su spremni započeti samostalni život i koji to žele te da živjeti s roditeljima i brinuti se o njima je njihova 'glavna' tema što je vezano za njihovu kulturu i njihovu najveću vrijednost, a to je 'dječja poslušnost'. Naglasila je da je obitelj je temeljna ćelija kineskog društva, a unutarnja povezanost u obitelji je njihova snaga te da premda broj rastava braka raste, raste i broj mjera za potporu obiteljima.