Bio je čovjek koji se oslobađao lanaca, izlazio iz zaključanih spremnika punih vode i izvodio pothvate zbog kojih je publika ostajala bez daha. Harry Houdini izgradio je slavu na naizgled nemogućim bijegovima, no od smrti nije mogao pobjeći. Prema službenim podacima, preminuo je 31. listopada 1926. u Detroitu, u dobi od 52 godine.

Točno stotinu godina poslije, njegova priča ponovno je u središtu pozornosti. U New Yorku se danas, u kući u kojoj je nekoć živio, održavaju posebne spiritističke seanse, a za sudjelovanje u najskupljoj potrebno je izdvojiti čak 2500 dolara. Istodobno je nova knjiga otvorila pitanje koje zvuči gotovo nevjerojatno: Je li Houdini zapravo umro dan ranije nego što piše u službenim dokumentima?

Supruzi je ostavio tajnu šifru

Jedan od najzanimljivijih dijelova Houdinijeve biografije nije vezan uz njegove nastupe, nego uz dogovor koji je sklopio sa suprugom Bess. Iako je tijekom života raskrinkavao ljude koji su tvrdili da mogu razgovarati s mrtvima, odlučio je ostaviti mogućnost da se takva tvrdnja ipak provjeri.

Sa suprugom je dogovorio tajni kod. Ako bi nakon smrti doista uspio stupiti u kontakt sa živima, upravo bi ta šifra trebala potvrditi da poruka dolazi od njega, a ne od nekoga tko pokušava prevariti njegovu obitelj.

Bess je nakon njegove smrti godinama sudjelovala u seansama, nadajući se da će dobiti dogovoreni znak. Nakon deset godina prestala je s pokušajima, no drugi su nastavili tradiciju koja je preživjela sve do danas.

Na stotu obljetnicu njegove smrti organizatori su otišli korak dalje. U nekadašnjem Houdinijevu domu u New Yorku najavili su tri seanse, svaku za samo trinaest sudionika. Prva je zakazana za 13.26 sati po lokalnom vremenu, upravo u trenutku koji se tradicionalno navodi kao vrijeme njegove smrti.

Cijena mjesta na toj seansi iznosi 2500 dolara, dok su mjesta na dvjema večernjim seansama ponuđena za 1000 dolara. Organizatori događaj predstavljaju kao obilježavanje Houdinijeva života i neobičnog nasljeđa.

Je li doista umro na Halloween?

No upravo na veliku obljetnicu pojavila se nova nedoumica oko njegove smrti. Prema službenoj verziji, Houdini je umro od upale potrbušnice nakon komplikacija s upalom slijepog crijeva. Samo devet dana prije smrti student ga je tijekom susreta u Montrealu nekoliko puta udario u trbuh, želeći iskušati njegovu poznatu izdržljivost.

Desetljećima se prepričavalo da su ga upravo ti udarci stajali života. Međutim, liječnici i povjesničari već dugo upozoravaju da takva uzročno-posljedična veza nije dokazana.

Sada je istraživačica Larrian Gillespie u knjizi 'Houdini: The Man Who Died Twice' iznijela još radikalniju tvrdnju. Na temelju medicinskih dokumenata i nepodudarnosti u zapisima zaključila je da je slavni iluzionist možda umro 30., a ne 31. listopada.

Prema njezinoj interpretaciji, presudne su mogle biti komplikacije nakon operacije. Smatra i da je datum smrti mogao biti naknadno prilagođen kako bi se povezao s Halloweenom.

To ipak nije općeprihvaćeno tumačenje. Povjesničar Bruce Averbook odbacuje pretpostavku da bi obitelj u trenucima žalosti razmišljala o stvaranju legende, a poznavatelj Houdinijeva života John Cox smatra da je za zaključak o promjeni datuma potrebno još dokaza.

Za Associated Press Cox je poručio da Houdinijeva slava i razlog zbog kojeg ga danas pamtimo proizlaze prije svega iz njegova izvanrednog života, a ne iz okolnosti smrti.

Legenda koja ni nakon stoljeća ne blijedi

Houdini je rođen 1874. u Budimpešti kao Erik Weisz, a s obitelji je kao dječak emigrirao u Sjedinjene Američke Države. Ondje je postupno izgradio karijeru jednog od najslavnijih zabavljača svojeg vremena.

Publika je dolazila gledati kako se oslobađa lisica, luđačkih košulja i zatvorenih spremnika, često u uvjetima koji su izgledali zastrašujuće. Njegovi nastupi bili su spoj fizičke spretnosti, precizne pripreme i izvanrednog osjećaja za spektakl.

No njegova ostavština nije samo u mađioničarskim trikovima. Bio je i neumoran istraživač povijesti iluzionizma, autor te žestok protivnik lažnih medija koji su iskorištavali ljudsku tugu obećavajući kontakt s pokojnicima.

Zato je cijela priča o njegovu dogovoru sa suprugom toliko neobična. Čovjek koji je cijeloga života razotkrivao trikove drugima ostavio je iza sebe pitanje na koje ni stotinu godina poslije nitko nije pronašao uvjerljiv odgovor.

A dok se povjesničari prepiru čak i o danu njegove smrti, ljudi se i dalje okupljaju u nadi da će najslavniji majstor bijega svih vremena još jednom učiniti nemoguće.