Haakon je automatski naslijedio oca na prijestolju, njegova supruga Mette-Marit postaje kraljica, a njihova kći Ingrid Alexandra dobiva možda i najvažniju novu ulogu – postaje prijestolonasljednica i prva u redu za norvešku krunu.

Norveška, naime, ni u jednom trenutku ne ostaje bez monarha. Prema ustavnim pravilima, nasljednik automatski preuzima prijestolje u trenutku smrti prethodnog vladara, bez potrebe za krunidbom ili posebnom ceremonijom kojom bi njegov položaj tek postao valjan. Upravo zato Haakon od smrti svog oca više nije prijestolonasljednik nego norveški kralj. Norveška vlada potvrdila je da se nakon smrti monarha saziva izvanredna sjednica Državnog vijeća na kojoj se službeno objavljuju ime i geslo novog vladara.

Haakon postaje kralj Haakon VIII.

Dosadašnji prijestolonasljednik Haakon Magnus, koji je 20. srpnja proslavio 53. rođendan, naslijedio je oca i postao kralj Haakon VIII. Time nastavlja ime koje u norveškoj monarhiji ima dugu tradiciju – njegov pradjed Haakon VII. bio je prvi norveški kralj nakon raspada unije sa Švedskom i stupio je na prijestolje 1905. godine.

Haakon će kao novi monarh morati položiti ustavom propisanu prisegu pred Stortingom, norveškim parlamentom. No ta prisega nije ono što ga čini kraljem: kralj je postao automatski u trenutku Haraldove smrti.

Velika promjena događa se i za njegovu suprugu. Mette-Marit, koja je od vjenčanja s Haakonom 2001. nosila titulu prijestolonasljednice, postaje kraljica Mette-Marit.

Time se zatvara izvanredan životni krug žene čiji je ulazak u kraljevsku obitelj svojedobno izazvao velike rasprave u Norveškoj. Kada se zaljubila u budućeg kralja bila je samohrana majka bez aristokratskog podrijetla, a njezina mladost bila je pod povećalom medija. Haakon i kralj Harald ipak su čvrsto stali uz nju.

Četvrt stoljeća kasnije Mette-Marit ulazi u sasvim novu ulogu. Reuters je nakon Haraldove smrti također naziva novom norveškom kraljicom.

Za razliku od Haakona, Mette-Marit nije vladarica u vlastitom pravu, nego kraljica supruga. Drugim riječima, ustavne ovlasti pripadaju kralju Haakonu, dok će ona kao njegova supruga nastaviti obavljati reprezentativne i humanitarne dužnosti.

Ingrid Alexandra sada je prijestolonasljednica

Možda najveća promjena odnosi se na Haakonovu i Mette-Maritinu najstariju kćer. Princeza Ingrid Alexandra, koja ima 22 godine, postaje prijestolonasljednica Ingrid Alexandra i prva osoba u redu za norveško prijestolje.

Jednog dana, naslijedi li oca kako se očekuje, postat će prva norveška kraljica koja vlada zemljom nakon više stoljeća.

Za Ingrid Alexandru sada slijedi i vrlo konkretna ustavna obveza. Norveška vlada objasnila je da osoba koja je druga u redu za prijestolje i punoljetna mora položiti pisanu prisegu pred parlamentom. Budući da je Ingrid Alexandra sada prijestolonasljednica, a njezin mlađi brat Sverre Magnus postaje drugi u redu, upravo pitanje ustavnih prisega dobiva novu važnost pri tranziciji vlasti.

Današnja promjena prijestolja ujedno je prvi put u novijoj norveškoj povijesti da je osoba koja nakon tranzicije zauzima odgovarajuću poziciju u nasljednom poretku već punoljetna u trenutku smrti monarha, zbog čega se aktiviraju odredbe koje u prethodnim tranzicijama nisu primjenjivane na isti način.

A što je sa Sverreom Magnusom?

Haakonov i Mette-Maritin mlađi sin Sverre Magnus ostaje princ Sverre Magnus, ali se njegov položaj u nasljednom redu pomiče. Nakon što je njegov otac postao kralj, a Ingrid Alexandra prijestolonasljednica, Sverre Magnus sada je drugi u redu za norveško prijestolje, odmah iza starije sestre.

Važno je da Ingrid Alexandra ima prednost pred bratom iako je ženskog spola. Norveška je 1990. promijenila pravila nasljeđivanja i uvela primogenituru neovisnu o spolu, odnosno prednost ima najstarije dijete bez obzira na to je li riječ o sinu ili kćeri.

Mette-Maritin najstariji sin Marius Borg Høiby, kojeg je dobila prije veze s Haakonom, nema kraljevsku titulu niti se nalazi u redu za prijestolje. Haakon mu nije biološki otac i Marius nikada nije bio član kraljevske kuće u ustavnom smislu.

Sonja ostaje kraljica

Smrt kralja Haralda mijenja i položaj njegove supruge Sonje, ali joj ne oduzima kraljevsku titulu. Kraljica Sonja ostaje kraljica, sada kao udovica preminulog monarha, odnosno kraljica udovica.

To znači da će Norveška imati dvije žene koje se mogu nazivati kraljicama, ali s potpuno različitim položajima. Mette-Marit je supruga aktualnog kralja Haakona VIII., dok je Sonja udovica kralja Haralda V.

Sonja, koja je u srpnju proslavila 89. rođendan, bila je uz Haralda desetljećima. Njihova ljubavna priča svojedobno je također izazivala kontroverze jer nije bila aristokratskog podrijetla, a vjenčali su se 1968. nakon devet godina veze. Kraljicom je postala Haraldovim dolaskom na prijestolje 1991. godine.

Promjena na prijestolju tako mijenja čitavu hijerarhiju norveške kraljevske obitelji. Na njezinu je čelu sada kralj Haakon VIII., uz njega je kraljica Mette-Marit, a 22-godišnja Ingrid Alexandra postaje prijestolonasljednica.

Iza nje u nasljednom redu nalazi se princ Sverre Magnus, a potom slijedi Haakonova sestra, princeza Märtha Louise, te njezine tri kćeri Maud Angelica, Leah Isadora i Emma Tallulah.

Za Norvešku je to početak potpuno nove kraljevske ere. Nakon više od tri desetljeća s Haraldom i Sonjom na čelu monarhije, u prvi plan dolaze Haakon i Mette-Marit, dok Ingrid Alexandra prvi put više nije tek kraljeva unuka i buduća nasljednica – sada je službeno žena koja bi jednog dana trebala naslijediti norvešku krunu.