Iza Tomislava Mrduljaša skladatelja i dugogodišnjeg direktora Splitskog festivala je 30 godina glazbene karijere. Počeo je s grupom Tutti frutti za koju je napisao i skladao prve dvije albume. Tijekom karijere surađivao je sa Severinom, Ivom Amulićem, a kasnije i Giulianom. Upravo je on autor većine njegovih uspješnica, a za skladbu 'Jugo' struka ga je 1999. nagradila Porinom za pjesmu i hit godine.

Ove godine ste postali direktor Porina. Koliko vam to znači?

Dugi niz godina, zapravo od samog početka, kao glazbenik podržavam, pratim i glasujem za Porin, a posljednje dvije godine sam bio aktivno uključen u samu realizaciju organizacijskog dijela Porina. Naravno da mi je izuzetna čast obnašati ovu funkciju, a zadovoljstvo je tim veće što se ova prestižna glazbena manifestacija održava upravo u Splitu.

Koliko će se to kositi sa poslovima vezanim uz Splitski festival na kojem ste direktor dugi niz godina, ne smatrate li da je to sukob interesa?

Nema tu nikakvog sukoba interesa, to su dvije potpuno različite glazbene manifestacije i zahvaljujući vremenskom razmaku od četiri mjeseca, između održavanja jedne i druge, imam dovoljno vremena posvetiti se i sudjelovati u radu na oba projekta.

Tomislav Mrduljaš iza sebe ima karijeru dugu 30 godina

Koji nas noviteti na očekuju ove godine kad je riječ o nominacijama i samoj svečanoj dodjeli?

Teško je već sada pričati o novitetima koji se očekuju što se tiče samih nominacija, treba pričekati barem prvi krug glasovanja, a sama svečana dodjela ove godine je ponovno u Spaladiumu, za razliku od lani, koja je bila u dvorani Gripe. Spaladium je organizacijski puno zahtjevniji, ali će u tom prostoru sve izgledati mnogo svečanije i raskošnije.

Kako ste zadovoljni ovogodišnjim nominiranim izvođačima i njihovim izdanjima?

Jako sam zadovaljan interesom i odazivom izvođača i izdavača koji su prijavljivali svoje skladbe i albume. Zaprimili smo 1724 prijave što je doista velika brojka, a smatram da iz kvantitete dolazi do kvalitete. Najviše prijava ima u kategoriji Pjesma godine za koju je prijavljeno 236 skladbi, čak 61 više nego lani, dok je za Album godine prijavljeno 83 albuma. Konkurencija je velika, a na glasačima, koje čini stručno biračko tijelo, je zadatak odabrati one najbolje i najkvalitetnije radove. Svake godine se lome koplja oko kategorija i tko se trebao u kojoj nači.

Svojevremeno je se javila inicijativa da se primjerice uvede i kategorija hard & heavy zbog izvođača nešto žešćeg glazbenog izraza. Hoće li se to ikad realizirati ili još nema sluha za to?

U svakom slučaju je svaka inicijativa dobro došla i mislim da su se uvijek uvažavali prijedlozi. Evo i ove godine je uvedena nova kategorija za Najbolji koncertni album.

Ovogodišnji Porin će se održati u Splitu, 17. ožujka

Kako se, po vama trenutno tretira domaća glazba u Hrvatskoj i treba li joj više prostora i boljeg tretmana u medijima od onoga što imamo sada? Imamo bogatu glazbenu povijest i Hrvatska ima veliki potencijal u glazbi. Na nama je da to bogatstvo sačuvamo i potičemo stvaranje novih mladih glazbenika. Mediji u tom procesu imaju veliku ulogu i treba raditi na tome da domaća glazba bude što više zastupljena u radijskom i televizijskom programu. Svaka glazbena emisija je dobrodošla i postoji pozitivni pomak nacionalnih televizija prema emitiranju zabavnih emisija, koncerata, festivala, video spotova.  ali smatram da to može biti još bolje i da treba dati još više prostora glazbi. Smeta me što se u zadnje vrijeme glazbena scena puno više nameće i prezentira kroz senzacionalizam, tračeve i skandale, umjesto da se na jedan afirmativan način promiče kvalitetna hrvatska glazba i da se time potiče zanimanje za glazbeno stvaralaštvo kod mlade generacije. Težnja je da njegujemo svoj glazbeni identitet, autori i glazbenici stvaranjem i proizvodnjom glazbe, a mediji, koji su na neki način važni kao sukreatori, trebaju omogućiti slušanje i promociju domaće glazbe u eteru.

Kako gledate na pad interesa za osvajanjem prestižne diskografske nagrade? Neki kažu da je Porin utješna nagrada za one koji baš nemaju puno gaža.

Ne bih se složio da je pao interes za osvajanjem Porina. Upravo veliki broj prijavljenih radova potvrđuje činjenicu da je Porin i dalje središnji događaj hrvatske glazbene scene. Upravni odbor Porina trudi se manifestaciju unaprijediti, prilagoditi i nekim novitetima osvježiti kako bi rezultat bio što pravedniji, a sama manifestacija što zanimljivija, kako samim glazbenicima tako i publici. Ovdje struka predstavlja javnosti i nagrađuje ono što smatra najboljim u protekloj godini i često se to poklopi sa sudom publike. Ponekad to nije slučaj jer Porin je nagrada struke i ukus javnosti ne mora se podudarati sa odabirom struke, dakle ne znači da je kvalitetna pjesma ujedno i najpopularnija. Komercijalni uspjeh nekog izdanja, nije uvijek umjetnički i produkcijski najkvalitetnije djelo. U tom slučaju Porin skreće pažnju javnosti i na kvalitetu neke pjesme koja možda nije imala toliki odjek kod publike. Porin je priznanje glazbenicima za njihov rad od samih kolega iz struke, to ima poseban značaj i daje pozitivni poticaj da se radi i stvara još više i još bolje, a to je na koncu i sami smisao Porina.