Danijela Dvornik živi svoj san: Nova crtica o životu na otoku, pričama s mještanima, serviranju hrane i uživanciji

'Nedjelja mi je došla tako brzo. Jedini dan kad bih se mogla izležavati ali nikako da ukrotim misli koje mi se motaju po glavi i koje mi evidentno ne daju mira. I još kad krene crkvena zvonjava zbog nedjeljne mise, znaš da je vrijeme da se pokreneš', piše na početku objave Danijela Dvornik i nastavlja:

'Pa krene kavica, ona prva jutarnja i moja, u spavaćici, na terasi u kompletnom miru, da se sastavim u glavi i u tijelu . A onda šetnja sa Obamom i kavica sa svima koji se tu zateknu. O čemu pričamo, pitate se? Ne pričamo o politici, niti o vijestima, niti o modi, pričamo sto smo radili sve u protekla 24 sata. Pričali smo o kosilici, o polju, o radovima koji svi imamo, o turistima koji dolaze, o tome kako bi trebali napraviti jedan PARTY, za otvaranje sezone, onako za nas, prije nego krene ludilo i naravno doza smijeha kao neizostavni početak dana, opisuje. Htjela je, dodaje, otići na plažu ali ipak je odlučila napraviti sebi ručak od jučer ubranog boba iz mog vrta.

'Brzo mi je pala ideja da ga napravim kao varivo sa porilukom i krumpirom. Moram priznati da živeći na otoku , njegujem kult ranog doručka i ručka (oko 13h) što mi je godinama bilo apsolutno nemoguće. I volim ja sebi sve pripremiti i servirati kao da sam u najboljem restoranu. To ne iziskuje puno vremena a oplemeni sam čin jedenja i stol. Da, mora hrana biti na stolu, nikako u fotelji uz TV ili u krevetu (to su iznimne situacije), jer sam tako naučila. Stol je bitna stavka, to je trenutak okupljanja, vrednovanja domaćina ili domaćice koji su pripremili jelo. Pa čak i kada sam sama, lijepo serviran stol je poštivanje sebe i mog ručka. Apsolutno nije bitno jesu li na jelovniku skupe delicije ili 2 obična frigana jaja. Dok ovo pišem, na svojoj terasi uživam u žuborenju vode iz obližnjeg bazena i predivnom mirisu procvalog jasmina i nemam pravo da se žalim na bilo što', poručila je na kraju.