Temperature se iz dana u dan penju, a za cijelu Hrvatsku na snazi je upozorenje za toplinski val. Prijeti nam i toplinska kupola, a ako ne pazimo možemo doživjeti i toplinski udar. No, znate li što točno znače ovi izrazi i kakve veze psi imaju s vrućinom?
DHMZ je pripremio mali ljetni pojmovnik u kojem objašnjavaju značenje najčešće korištenih pojmova tijekom ljetnih vrućina.
Jedan od pojmova koje često možemo čuti ovih dana je toplinski val. No o čemu je točno riječ? Toplinski val ili val vrućine razdoblje je iznimno vrućeg i često sparnog vremena.
Kako ističu, DHMZ prati uvjete za razvoj toplinskog vala koji može utjecati na ljudsko zdravlje. Na temelju prognoze temperature zraka, objavljuje upozorenja na opasnost od vrućine na sljedeće četiri razine: nema opasnosti, umjerena opasnost, velika opasnost i vrlo velika opasnost.
vezane vijesti
Kriteriji za definiranje toplinskog vala su dnevne minimalne i maksimalne temperature zraka povezane s podacima o smrtnosti u osam hrvatskih gradova – Osijek, Zagreb, Karlovac, Gospić, Knin, Rijeka, Split i Dubrovnik.
Naglašavaju kako temperatura koja može predstavljati rizik za stanovništvo nije jednaka u svim područjima, već se razlikuje ovisno o klimatskim prilikama u kojima ljudi žive. Tako se, primjerice, klimatske prilike u gorskim dijelovima Hrvatske razlikuju od onih u nizinskim dijelovima, a čak i na Jadranu postoje razlike između klimatskih prilika na sjevernom i južnom Jadranu. Klimatske prilike nisu jednake čak ni u nizinskim dijelovima Hrvatske. Naime, ljetna temperatura viša je u istočnoj nego u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
S druge strane, toplinska kupola, pojam s kojim smo se dobro upoznali prošlog ljeta, nastaje kada se anticiklona, unutar koje se prizemno nalazi vruć zrak, dugotrajno zadržava nad određenim područjem. Istovremeno je u visini prisutan tzv. Omega blocking odnosno termobarički greben (greben u polju geopotencijalne visine i u polju temperature) koji se oblikuje u grčko slovo Ω (omega) i karakterizira ga dugotrajnost.
Unutar toplinske kupole visoki tlak pritišće (spušta) topli zrak prema tlu, pritom se on još dodatno zagrijava što onemogućava nastajanje oblaka te posljedično i oborine. Glavno obilježje vremena u toplinskoj kupoli je vedrina te mnogo sunčanih sati što rezultira daljnjim zagrijavanjem pa iznad određenog područja temperatura raste. Važno je naglasiti, ističu iz DHMZ-a, da nije svaki toplinski val uzrokovan toplinskom kupolom. Toplinski val uzrokovan toplinskom kupolom obično traje tjednima, izraženiji je i za njega su karakteristične vrlo visoke, često i ekstremne vrijednosti temperature.
Za razliku od toplinskog vala i kupole, koji su pojmovi vezani uz vremenske prilike, toplinski udar je iznenadni kolaps organizma, a nastaje zbog, često naglog, prekomjernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da se hladi znojenjem i temperaturu održi u normalnim granicama radi ekstremno visoke vanjske temperature odnosno toplinskog vala.
Uz sve to, često se tijekom ljeta može čuti i izraz 'pasja vrućina'. No, ovaj izraz nema veze s psima. Umjesto toga, za njega su odgovorni stari Grci, Rimljani i zvijezda Sirius.
Kako pojašnjavaju iz DHMZ-a, Sirius je najsjajnija zvijezda na noćnom nebu koja se u našim krajevima može vidjeti nisko nad horizontom, ali tek krajem jeseni i zimi. Međutim, u antičko doba Sirius je bio vidljiv nad horizontom tijekom ljeta ‒ krajem srpnja i u prvoj polovini kolovoza. Kako je Sirius najsjajnija zvijezda u zviježđu Veliki pas (lat. Canis Major) stari su ga Rimljani zvali i Pasja zvijezda što su preuzeli od starih Grka, od kojih su preuzeli i pojam pasji dani (lat. dies caniculares). To su bili dani, otprilike od kraja srpnja do kraja prve polovine kolovoza kada je Sirius izlazio zajedno sa Suncem.
Na području južne Europe ovo se razdoblje podudara s klimatološki najtoplijim razdobljem u godini pa se pojam pasji dani tijekom vremena proširio i na izraz - pasje vrućine.
