Nove analize ukazuju na to da je u Europi tijekom ljetnih toplinskih valova od posljedica ekstremnih vrućina umrlo više od 50.000 ljudi, što ovogodišnje vrućine svrstava u najgore dosad evidentirane u regiji
Oko dvije trećine smrtnih slučajeva – njih više od 32.600 – izravno se pripisuje klimatskim promjenama uzrokovanim onečišćenjem od fosilnih goriva, pokazuju rezultati objavljeni u dvama recenziranim stručnim radovima u časopisu Nature Health, prenosi CNN.
'S priličnom sigurnošću možemo reći da je ljeto 2026. vjerojatno bilo najgore dosad evidentirano kada je posrijedi broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama u velikom dijelu Europe', rekla je izjavila je Clair Barnes, jedna od autorica izvještaja i istraživačica ekstremnih vremenskih uvjeta i klimatskih promjena na londonskom Imperial Collegeu.
vezane vijesti
Europa - kontinent koji se najbrže zagrijava
U istraživanju, kojim su obuhvaćena 854 grada u Europskoj uniji, Ujedinjenom Kraljevstvu, Norveškoj i Švicarskoj, u kojima živi oko 40 posto stanovništva iz 30 zemalja, sudjelovali su i znanstvenici s Londonskog fakulteta za higijenu i tropsku medicinu.
Ovi poražavajući podaci o smrtnosti objavljeni su samo nekoliko tjedana prije nego što će se svjetski čelnici okupiti u Turskoj na godišnjim pregovorima UN-a o klimi te svega nekoliko dana nakon što je UN u izvještaju upozorio da je nestala šansa za ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 Celzijevih stupnjeva iznad predindustrijskih razina.
'Daleko smo od cilja ograničavanja najtežih posljedica klimatskih promjena, a vlade moraju shvatiti da će, bez bržeg djelovanja i koordinacije, situacija postajati samo gora', istaknula je Barnes.
Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava, a ekstremne vrućine – najsmrtonosniji oblik ekstremnih vremenskih uvjeta – već postaju nepodnošljive. Iznimno visoke temperature, kakve dosad nisu evidentirane na Starom kontinentu, pržile su ga od kraja svibnja pa sve do kraja kolovoza ove godine.
Najteže su pogođeni južni i zapadni dio Europe, no tisuće smrtnih slučajeva evidentirane su i u sjevernim regijama, koje su u pravilu dosad bile hladnije, poput Ujedinjenog Kraljevstva. Tijekom ljeta 2026. uočen je najveći broj smrtnih slučajeva povezanim s posljedicama vrućima u ovome stoljeću. Prethodni neslavni rekord, koji je iznosio 29.000 smrtnih slučajeva zabilježen je 2022. godine i 28.000 u 2003. godini.
Gotovo trećina smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama ove godine dogodila se tijekom toplotnog vala krajem lipnja, koji je oborio nekoliko temperaturnih rekorda.
Aspekt koji najviše zabrinjava znanstvenike - velik broj smrti i među mlađima od 65
Stariji od 85 godina činili su približno polovinu procijenjenih smrtnih slučajeva, dok je među umrlima bilo i oko 6000 ljudi mlađih od 65 godina. Znanstvenici su procijenili i više od 800 dodatnih smrtnih slučajeva među osobama u dobi od 20 do 44 godine. To je aspekt koji najviše zabrinjava znanstvenike - velik broj smrtnih slučajeva i među mlađim osobama.
Znanstvenici su utvrdili da uloga klimatskih promjena u broju umrlih od posljedica iznimnih vrućina postaje sve izraženija. Ranije u ovom stoljeću, onečišćenje uzrokovano fosilnim gorivima bilo je odgovorno za oko 40 posto smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom, dok danas taj udio iznosi oko dvije trećine.
Raquel Nunes, izvanredna profesorica za područje zdravlja i okoliša na Sveučilištu u Warwicku, koja nije sudjelovala u istraživanju istaknula je da ovi rezultati pridonose 'sve brojnijim dokazima o tome koliko ekstremne vrućine mogu biti smrtonosne, zbog čega ih se često naziva 'tihim ubojicom' jer njihove posljedice nisu uvijek odmah vidljive'.
'Sve dok se ne oslobodimo ovisnosti o fosilnim gorivima, svjedočit ćemo sve toplijim i opasnijim ljetima', rekla je Barnes. A to znači da nas očekuju još smrtonosnija ljeta. 'Ove brojke služe kao snažan podsjetnik da sve toplija i ekstremnija ljeta imaju sve pogubniji utjecaj na javno zdravlje', dodala je. 'Iza ovih statističkih podataka stoje stvarni ljudi koji su izgubili život i stvarne obitelji koje tuguju za njima.'
