Sve toplije noći, koje su posljedica klimatskih promjena, narušavaju san ljudi diljem svijeta. Novo istraživanje pokazuje da prosječna osoba danas zbog visokih noćnih temperatura izgubi više od 50 sati sna godišnje, odnosno gotovo sedam noći sna. Kako su tropske i vruće noći – kada temperatura tijekom noći ne pada ispod 20 Celzijevih stupnjeva – sve češće, posljedice se sve više odražavaju na zdravlje stanovništva
Analiza organizacije Climate Central, koja je obuhvatila razdoblje od 2020. do 2025. godine, pokazuje da je prosječna osoba zbog visokih noćnih temperatura izgubila gotovo 56 sati sna godišnje. Usporedbom s početkom 1970-ih utvrđeno je da se u gotovo svim od više od 1300 analiziranih gradova količina izgubljenog sna povezanog s klimatskim promjenama najmanje udvostručila.
Najveći gubitak sna zabilježen je na Bliskom istoku i u jugoistočnoj Aziji, gdje stanovnici godišnje izgube između 55 i 91 sat sna zbog vrućih noći, piše Euronews.
Početkom 1970-ih stanovnici prosječnog grada od 500.000 ljudi zbog noćnih vrućina gubili su oko 46 sati sna godišnje. Do 2020-ih taj se broj povećao na oko 50 sati, a u razdoblju od 2020. do 2025. dosegnuo je 56 sati. Istraživanje pokazuje da klimatske promjene imaju sve veći udio u tom porastu.
vezane vijesti
Jug Europe najteže pogođen
Iako vruće noći pogađaju gotovo cijeli svijet, njihov učinak nije jednak u svim regijama. U Europi najveći gubitak sna bilježi se na jugu kontinenta.
Stanovnici Napulja zbog visokih noćnih temperatura u posljednjih pet godina u prosjeku su gubili 51 sat sna godišnje. U Ateni je zabilježen gubitak od 45 sati, u španjolskoj Valenciji 42 sata, dok su stanovnici Lisabona i Marseillea gubili oko 40 sati sna godišnje.
Ni sjever Europe nije pošteđen, iako su posljedice manje izražene. U Edinburghu su stanovnici godišnje izgubili oko 21 sat sna, u Stockholmu i Helsinkiju po 20 sati, dok je najmanji utjecaj zabilježen u Oslu, gdje je prosječan gubitak iznosio 18 sati.
San je ključan za oporavak organizma
Noć je vrijeme kada se organizam oporavlja od dnevnih napora. Međutim, kada temperature ostanu visoke i nakon zalaska sunca, tijelo se ne uspijeva dovoljno rashladiti, zbog čega oporavak nije potpun. Nedostatak sna povezuje se s lošijim raspoloženjem, slabijim kognitivnim sposobnostima, padom produktivnosti te povećanim rizikom za kardiovaskularne bolesti i oslabljen imunitet.
Iako na kvalitetu sna utječu brojni čimbenici, znanstvenici upozoravaju da noćne vrućine postaju sve važniji okolišni rizik. Problem dodatno pogoršava širenje urbanih toplinskih otoka, zbog kojih se gradovi tijekom noći hlade sporije od okolnih područja.
Stručnjaci ističu da se manjak sna nakuplja iz noći u noć, pa čak i relativno mali gubitak sna tijekom duljih toplinskih valova može imati ozbiljne posljedice za zdravlje. Prethodna istraživanja pokazuju da su posljedice noćnih vrućina posebno izražene kod starijih osoba. Ljudi stariji od 65 godina zbog toplih noći gube više nego dvostruko više sna od osoba srednje životne dobi.
Veći učinak bilježi se i u zemljama s nižim srednjim prihodima, gdje je gubitak sna gotovo tri puta veći nego u bogatijim državama. Žene te stanovnici područja koja su i inače toplija također su među osjetljivijim skupinama, a istraživači upozoravaju da bi se te razlike mogle dodatno produbiti kako globalne temperature nastave rasti.
