Prosječna površinska temperatura mora izvan polarnih područja u subotu je dosegnula 21,1 Celzijev stupanj, prema podacima europske službe za klimatske promjene Copernicus, piše BBC.

Time je neznatno premašena temperatura od 21,09 Celzijevih stupnjeva, zabilježena tijekom tri odvojena dana u ožujku 2024., a trenutačna je temperatura znatno iznad prosjeka za ovo doba godine. Topliji oceani mogu imati dalekosežne posljedice, uključujući intenziviranje ekstremnih vremenskih prilika, porast razine mora i štetu morskom životu.

'Ovaj rekord još je jedan jasan signal da su oceani pod sve većim pritiskom', rekla je Samantha Burgess, zamjenica ravnatelja Copernicusa.

'El Niño dodaje toplinu sustavu, ali to čini povrh desetljeća zagrijavanja uzrokovanog ljudskim djelovanjem', dodala je.

Podaci se temelje na temperaturama mora na dubini od 10 metara, uz mjerenja s plutača, brodova i satelita koja se kombiniraju kako bi se dobila globalna procjena.

Rekord stigao u neuobičajeno doba godine

Iako je razlika u odnosu na dosadašnji rekord vrlo mala i svaka globalna procjena uključuje određenu razinu nesigurnosti, znanstvenici ističu da je posebno značajno doba godine u kojem je rekord zabilježen.

Prosječne temperature mora u svijetu obično dosežu godišnji vrhunac u ožujku ili travnju, što odgovara kraju ljeta na južnoj hemisferi, a ne u kolovozu. Na južnoj hemisferi nalazi se veći dio oceanske površine planeta nego na sjevernoj pa ona ima veći utjecaj na prosječnu temperaturu mora.

Znanstvenike posebno zabrinjava to što su oceani već toliko topli iako je prirodni vremenski fenomen El Niño još uvijek prilično udaljen od očekivanog vrhunca.

El Niño tek treba dosegnuti vrhunac

El Niño donosi neuobičajeno toplu vodu na površinu istočnog i središnjeg dijela tropskog Tihog oceana. Toplije vode na tako velikom području znače da obično rastu i globalne prosječne temperature.

Očekuje se da će El Niño nastaviti jačati sve do Božića, a znanstvenici upozoravaju da bi mogao postati najsnažniji u posljednjih nekoliko stoljeća. Zbog toga bi temperature oceana mogle dodatno porasti.

'Činjenica da već rušimo rekorde rani je pokazatelj koliko El Niño postaje snažan', rekao je Jeremy Grist, viši znanstveni suradnik Nacionalnog oceanografskog centra u Southamptonu.

'Ako sve ostalo ostane jednako, mogli bismo očekivati da rekord temperature oceana ponovno bude oboren u ožujku ili travnju 2027.', dodao je.

Ekstremna toplina i oko Europe

I vode daleko od pacifičkog područja na kojem djeluje El Niño iznimno su tople, uključujući one oko Ujedinjenog Kraljevstva i Europe.

Zapadni dio La Manchea gotovo je neprekidno izložen uvjetima morskog toplinskog vala više od tri godine, a temperature su u srpnju dosegnule sedam Celzijevih stupnjeva iznad normale, prema Timu Smythu, direktoru znanosti u Plymouth Marine Laboratoryju.

'Ovo je bez presedana', dodao je.

Znanstvenici navode da je tako raširena toplina diljem planeta jasan pokazatelj sve većeg utjecaja klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem na svjetska mora.

Oceani apsorbiraju više od 90 posto viška topline zarobljene zbog emisija stakleničkih plinova koje proizvodi čovječanstvo, ponajprije izgaranjem fosilnih goriva.

'Najnoviji podaci Copernicusa potvrđuju zabrinjavajući trend rasta temperatura oceana', rekao je Smyth.

Posljedice se ne zaustavljaju na moru

Toplija mora pridonose intenzivnijim ekstremnim vremenskim pojavama. Olujama mogu osigurati dodatnu vlagu i energiju, a u nekim obalnim područjima mogu pojačati toplinske valove na kopnu smanjujući rashlađujući učinak morskog povjetarca.

Toplija voda također zauzima više prostora, što podiže razinu mora i povećava rizik od obalnih poplava, dok ekstremna toplina oceana može biti pogubna za morska staništa poput koraljnih grebena.

Sve češći morski toplinski valovi već 'stvaraju sve veći pritisak na morske ekosustave i zajednice koje o njima ovise', rekla je Burgess.