Klimatske promjene, uništavanje i smanjenje prirodnih staništa, sve to utječe na životinjski svijet. No, neke su se životinje uspjele prilagoditi
Evolucija obično podrazumijeva razvoj i promjene u živim bićima tijekom duljeg perioda. No, ekstremni uvjeti traže ekstremne mjere pa su tako životinje reagirale ekstremnom prilagodbom.
U Portoriku, primjerice, anoli gušteri koji žive u gradovima, prilagodili su se tom specifičnom podneblju. Za razliku od svojih šumskih rođaka, razvili su dulje udove s više lamela na prstima za lakše penjanje po zgradama i trčanje po vrućim površinama. Kako piše BBC, promjena se dogodila u samo nekoliko godina.
vezane vijesti
Stručnjaci primjećuju da se sve više bihevioralnih ili genetskih promjena događa u vrlo kratkim vremenskim okvirima. Ponekad u samo nekoliko generacija. Pojava je postala toliko raširena da su joj znanstvenici dali ime 'suvremena evolucija'.
'Neke životinje u gradovima dobro reagiraju', kaže za BBC Andrew Sih, koji proučava evoluciju ponašanja životinja na Sveučilištu Kalifornija u Davisu.
Jedna od studija otkrila je da životinje koje se mogu prilagoditi urbanim prostorima, ponekad imaju koristi od veće dostupnosti hrane i manjeg broja prirodnih neprijatelja. To znači da gradovi, iako možda negostoljubivi za životinje na prvi pogled, zapravo mogu dovesti do procvata nekih vrsta.
Istraživanje objavljeno 2025. godine otkrilo je da životinje koje žive u urbanim područjima, gdje su više temperature i veće zagađenje, pokazuju 'značajno veću' otpornost na stresne uvjete u odnosu na njihove srodnike iz prirode.
Prvi korak u promjenama je promjena u ponašanju. Kod nekih životinja upravo ova sposobnost može voditi prema dubljim promjenama.
'Ako to učine dovoljno dobro, preživjet će', ističe Sih.
Dobar su primjer gradske ptice pjevice. Iako ljudi to možda ne primjećuju, mnoge su ptice promijenile svoje pjevove kako bi se čuli iznad buke prometa. Studije su pokazale da ptice aktivno mijenjaju frekvenciju, glasnoću i vrijeme svojih pjesama kako bi bile jače od buke.
No, ističu znanstvenici, životinje se ne prilagođavaju samo u urbanim okruženjima. Mijenjaju se i kako bi preživjele suživot s ljudima. Tako je primijećen porast broja slonova rođenih bez kljova, što je odgovor prirode na visoku stopu krivolova i ubijanje slonova s velikim i impresivnim kljovama. Slonovi bez kljova preživljavaju i prenose svoje gene na nove generacije.
Slična je promjena primijećena i među ribama. Godine izlova velikih riba rezultirale su time da su ribe sve manje. Ono što je nekad bio evolucijski nedostatak, u suočavanju s ljudima, postaje evolucijska prednost.
Sih ističe kako bi životinje koje se brže prilagođavaju za život s ljudima, u sljedećim desetljećima mogle izaći kao pobjednici klimatskih promjena jer su krenule s promjenama na vrijeme, prenosi na kraju BBC.
