No iako mnogi već sad upozoravaju na posljedice koje bi takvi podatkovni centri mogli ostaviti na okoliš, o jednom važnom problemu dosad se nije govorilo. A to je potencijalni utjecaj AI-a na povećanje količine elektroničkog otpada u svijetu.

Baselska akcijska mreža (BAN) objavila je prvu analizu o tome, u kojoj navodi da bi umjetna inteligencija do sredine stoljeća mogla 'umiroviti' do 617 milijuna tona elektronike.

Kako ističu, to je 60 puta više od prethodnih procjena. Naime BAM je opremi poput servera i grafičkih kartica dodao i kategorije koje uključuju mrežnu opremu, distribuciju energije, pohranu podataka i hlađenje, ali i osobne uređaje poput pametnih telefona i računala koja koriste umjetnu inteligenciju.

BAN također dodaje ono što naziva 'zarazom umjetnom inteligencijom': elektroničku opremu izvan podatkovnih centara koja bi mogla biti prijevremeno ukinuta kako se AI širi po osobnim računalima, telefonima, rubnim uređajima i telekomunikacijskim mrežama čineći tradicionalnu elektroničku opremu zastarjelom.

Napominju da odbačena oprema neće samo stvoriti ogroman problem oko odlaganja ili skladištenja elektroničkog otpada, već će se vjerojatno pretvoriti u opasni otpad zbog prisutnosti materijala koji se desetljećima razgrađuju.

'Velik dio novog otpada umjetne inteligencije vjerojatno je kontaminiran takozvanim vječnim kemikalijama koje regulatori brzo nastoje zabraniti zbog njihove postojanosti i toksičnosti u ljudskom tijelu i okolišu', upozorio je BAN.

'Umjetna inteligencija se možda čini bestjelesnom, ali svaki model ovisi o ogromnoj količini visokospecijaliziranog, vrhunskog hardvera', rekao je osnivač BAN-a Jim Puckett.

'Do danas se rasprava o posljedicama umjetne inteligencije na okoliš usredotočila na električnu energiju, ugljik i vodu, a uglavnom se zanemaruje ono što se događa sa samim hardverom', upozorava Puckett.

BAN predviđa da bi se do 2030. godine moglo godišnje odbacivati 8,6 do 13,1 milijun tona elektroničke opreme, što je otprilike 40 do 60 puta više od najčešće citirane akademske projekcije. Do 2050. njegova godišnja količina mogla bi doseći 31 do 46 milijuna tona.

Istovremeno BAN predviđa da bi se između 2025. i 2050. godine moglo povući iz upotrebe 395 do 617 milijuna tona elektroničke opreme pokretane umjetnom inteligencijom. Taj bi volumen ispunio otprilike 15 do 23 milijuna transportnih kontejnera od 12 metara, što je dovoljno da se Zemlju obiđe oko šest puta ako se postave jedan do drugoga.

Kada se doda konvencionalnoj putanji elektroničkog otpada, ukupna globalna proizvodnja tog otpada mogla bi doseći 196 do 211 milijuna tona godišnje – oko trostruko više od današnjeg godišnjeg iznosa.

Prema Globalnom monitoru elektroničkog otpada, svijet trenutno odgovorno upravlja samo petinom svog elektroničkog otpada, stoga BAN upozorava da bi njegov povećani val potaknut umjetnom inteligencijom preopteretio sustav gospodarenja otpadom jer on već ne uspijeva u tome.

'Ne možemo etički upravljati elektroničkim otpadom koji trenutno proizvodimo', rekao je Puckett, dodajući: 'Tehnološke tvrtke moraju poduzeti korake da bi razvile proračun, novu infrastrukturu i plan za ublažavanje vala toksičnog otpada uzrokovanog umjetnom inteligencijom. Vrijeme je za sprječavanje toksičnog otpada prije nego što se stvori, a ne za 20 godina, nakon što se stotine milijuna tona opreme izgura iz tisuća podatkovnih centara diljem svijeta u ranjive zajednice.'

Treba napomenuti da stručnjaci iz industrije predviđaju da će se od 2025. do 2030. godine potrošiti sedam bilijuna dolara samo za početak izgradnje potrebne infrastrukture za pogon umjetne inteligencije. To je otprilike trošak okončanja svjetske gladi u sljedećih 75 godina koji bi se potrošio u pet godina.