Podatkovni centri troše velike količine električne energije i vode, a njihova potrošnja raste zajedno s popularnošću generativne umjetne inteligencije. Prema Nacionalnom laboratoriju Lawrence Berkeley, američki podatkovni centri 2023. godine potrošili su 176 teravat-sati električne energije, odnosno oko 4,4 posto ukupne potrošnje SAD-a.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da se njihov ekološki otisak često promatra izvan konteksta. Globalno, podatkovni centri čine oko jedan do dva posto potrošnje električne energije, dok sektori poput energetike, poljoprivrede i teške industrije i dalje imaju znatno veći doprinos klimatskim promjenama.

'U usporedbi sa zračnim prometom ili proizvodnjom, neki podatkovni centri troše manje energije te bi dugoročno mogli pomoći u smanjenju emisija', kaže za Newsweek Alex Beene sa Sveučilišta Tennessee.

Utjecaj podatkovnih centara ovisi prije svega o izvoru energije. Centri koji koriste obnovljive izvore imaju znatno manji ugljični otisak od onih koji se oslanjaju na ugljen ili druge fosilne izvore.

Tko je veći potrošač od AI?

Iako su u javnosti upravo podatkovni centri za umjetnu inteligenciju istaknuti kao najveći potrošači resursa, postoji nekoliko industrija i aktivnosti koje imaju veći ukupni utjecaj na okoliš od njih.

Uzgoj govedine jedan je od najvećih izvora emisija metana, a stočarstvo globalno emitira više stakleničkih plinova od zrakoplovstva.

Termoelektrane na ugljen kojih ima diljem svijeta među najvećim su pojedinačnim izvorima emisija ugljičnog dioksida. Problem je kad podakovni centri koriste električnu energiju koja dolazi iz ovog izvora pa se utjecaj na okoliš povećava.

Proizvodnja cementa, bez koje ne bismo mogli zamisliti moderan život, odgovorna je za oko 7 do 8 posto globalnih emisija CO₂.

Komercijalno zrakoplovstvo godišnje generira stotine milijuna tona emisija. Čak i ako se poveća broj podatkovnih centara, letovi zrakoplovom i dalje će biti veći zagađivači.

Brza moda koja je posljednjih godina pokorila svijet proizvodi oko 10 posto svjetskih emisija ugljika te stvara goleme količine otpada i mikroplastike.

Grijanje i klimatizacija zgrada zbog masovne uporabe imaju znatno veći energetski otisak od podatkovnih centara. Tijekom vršnog opterećenja, izuzetno vrućih ili hladnih dana, potrošnja se uvelike povećava čime se dodatno opterećuje energetska mreža.

Krčenje šuma oslobađa velike količine pohranjenog ugljika i uništava bioraznolikost, ali i utječe na cijeli ekosustav puno više od podatkovnog centra.

Rudarenje kriptovaluta troši velike količine električne energije. Samo je rudarenje bitcoina između 2021. i 2022. potrošilo oko 36 milijardi kilovat-sati električne energije. Neki analitičari ističu da je brojka i puno viša.

Kruzeri su omiljeni način putovanja za neke, ali iako pružaju puno zabave, istovremeno troše velike količine goriva te stvaraju značajno zagađenje zraka i mora.

No stručnjaci upozoravaju da usporedbe ne smiju umanjiti problem. 'Činjenica da postoje veći zagađivači ne znači da utjecaj umjetne inteligencije treba zanemariti', kaže Drew Powers iz Powers Financial Groupa.

Kako se primjena umjetne inteligencije ubrzano širi, očekuje se i rast njezina ekološkog otiska. Zbog toga će podatkovni centri sve više biti pod povećalom regulatora, znanstvenika i lokalnih zajednica koje upozoravaju na potrošnju energije i vode.