TV KRITIKA ZRINKE PAVLIĆ

Tko bi rekao da je moguće snimiti zanimljiv serijal o stambenom pitanju?

  • Autor: Zrinka Pavlić
  • Zadnja izmjena 12.01.2017 11:39
  • Objavljeno 03.01.2017 u 19:00
Silvana Menđušić i Paul Schreiner u prvoj epizodi serijala 'Stambeno pitanje'

Silvana Menđušić i Paul Schreiner u prvoj epizodi serijala 'Stambeno pitanje'

Izvor: Promo fotografije / Autor: Studio DIM

Novi dokumentarni serijal na Hrvatskoj televiziji, 'Stambeno pitanje' Silvane Menđušić, progovara o osobnim i obiteljskim pričama koje su pratile sve konfiskacije, nacionalizacije i ostale -acije nekretnina u turbulentnom povijesnom razdoblju dvadesetog (pa i dvadeset prvog!) stoljeća u Hrvatskoj. Možda se na prvi pogled čini da je natezanje pojedinaca s državom oko stanova, kuća i poslovnih objekata dosadna birokratska priča, ali ovaj će vas serijal bez sumnje uvjeriti u suprotno

Možda vam se na prvi pogled čini da su priče o tome kako se tetak Blaž svadi zdržavom zbog stana koji su mu oduzeli u Ilici dosadne sudsko-birokratske sage koje zanimaju samo haustorsku trač-ekipu kada popunjava prazan hod tijekom krčkanja juhe za ručak, ali svatko tko je ikada zavirio iza fasada raznih bitaka za izgubljene nekretnine zna da se iza tih naizgled suhoparnih sudskih postupaka kriju prave ljudske drame, nerijetko tragedije, a ponekad i komedije.

Uočila je to i Silvana Menđušić, autorica i redateljica novoga dokumentarnog serijala 'Stambeno pitanje', koji se od sinoć prikazuje na Hrvatskoj televiziji, a koji je za javnu televiziju snimila produkcijska kuća Studio DIM. 'Stambeno pitanje', naime, u svojih osam epizoda istražuje i prikazuje osam različitih priča u kojima su ljudi na vlastitoj koži - i još konkretnije, na papirima o vlasništvu nad nekretninama koje su im nekada pripadale - osjetili turbulentnu povijest Republike Hrvatske. Od nacionalizacija i konfiskacija, preko međuobiteljskih zavada i prevara, pa sve do ratova, progona, birokratskih besmislica i zakonskih nebuloza - sva su ta velika zbivanja kompliciranih naziva imala utjecaj na ono što su glavni junaci tih epizoda nekada nazivali domom ili mjestom na kojem su nešto stvarali, na kojima se određivao njihov identitet ili identitet njihove obitelji.


Na rubu tragikomedije

U prvoj, sinoć prikazanoj epizodi, 'Tri države protiv jednog Paula', raspreda se tako priča o Paulu Schreineru, nekadašnjem stanovniku kuće u Prilazu Gjure Deželića u Zagrebu i unuku industrijalca Armina Schreinera, vlasnika tvornice keramičkih proizvoda u Bedekovčini (današnja Zagorka). Paula su kao trinaestogodišnjeg dječaka ustaške vlasti s cijelom obitelji izbacile iz kuće u kojoj su stanovali, jedini je preživjeli iz obitelji Schreiner, čiji su članovi mahom ubijeni u logorima poput Jasenovca i Auschwitza, i već se godinama bez vidljivog rezultata bori za povrat obiteljske kuće. Paulovu su obiteljsku kuću, naime, prisvojile i jugoslavenske vlasti i vlasti današnje Republike Hrvatske, a jedino što ga, kako je prikazano u epizodi, tješi prilikom tužnoga povratka na mjesto njegovog odrastanja, na kojemu je izgubio doslovno sve osim vlastitog života, jest to da se ondje nalazi veseli dječji vrtić.

Priča o Paulu Schreineru potresna je i, nažalost, u nekoj varijanti poznata gotovo svakom stanovniku Republike Hrvatske jer svatko od nas poznaje ili je čuo za nekoga tko je doživio neku sličnu nepravdu s oduzimanjem imovine tijekom ratova, revolucionarnih prevrata ili demokratskih promjena u dvadesetom (pa i dvadeset prvom!) stoljeću, ali u drugim epizodama 'Stambenog pitanja' ima i epizoda koje u svojoj zavrzlami oko vlasničkih odnosa dolaze na rub tragikomedije, trilera, teatra apsurda, pa i pustolovnih romana. Potomak osnivača tvornice Torpedo iz Amerike dolazi na mjesto nekadašnjeg industrijskog ponosa Rijeke da bi ondje našao ruinu u koju nema pravo pristupa, iako ondje pecaju neki nepoznati ljudi, a obitelj iz Zadra nastoji vratiti nekretninu za koju im vlasti tvrde da ne postoji i tako redom.

Betonski spavači jedan su od dva briljantna serijala prikazana lani Licencirane fotografije Hulahop

Betonski spavači jedan su od dva briljantna serijala prikazana lani Licencirane fotografije Hulahop

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Hulahop


Ono što je, međutim, super u serijalu 'Stambeno pitanje' jest to da uspijeva oživjeti sve te priče kroz arhivske materijale, obiteljske slike, priče o tome kako su živjeli, čime su se bavili, kako su se odijevali i koja vozila vozili ljudi koji su živjeli u tim nekretninama. Službeni dokumenti na ekranu se isprepliću sa snimkama gradova i četvrti kakve više gotovo nitko ne pamti, stanovnici iz tih spornih zgrada doseljavaju se i odseljavaju, žene, rastaju, ubijaju se, pate, raduju, spletkare ili su pošteni... ukratko, ono što je u ovome serijalu zanimljivo jest to što je uspio iza fasada i zidova prepoznati ljude i njihove drame. Uspio je uhvatiti suštinu onoga na što svatko od nas misli kada izgovori riječ 'dom' i svu tragediju, ljutnju i inat koji se pojavljuju kada ti netko oduzme taj dom.

Vrhunac domaćeg sadržaja na HRT-u

Hrvatska televizija tijekom je upravo protekle, 2016. godine prikazala barem dva briljantna dokumentarna serijala domaće proizvodnje - 'Betonske spavače' i 'CSI: Hrvatska'. Oba su ta serijala obilježila prethodnu godinu kao vrhunac domaćeg sadržaja prikazanog na javnoj televiziji. Ovu je godinu HTV započeo sa 'Stambenim pitanjem', što ću protumačiti kao nastavak pozitivnog trenda prepoznavanja talentiranih dokumentarista i plodnih tema koje se itekako mogu razvući na serijale, vjerojatno čak i na više sezona. 'Stambeno pitanje' bez ikakvog problema staje uz bok spomenutim dokumentarcima i iako je sebi svojstveno te snažno autorski (Silvana Menđušić naratorica je i sugovornica svih glavnih likova u serijalu), s njima dijeli svojevrsnu istraživačku razigranost koja ih čini napetim televizijskim štivom čak i za onu haustorsku ekipu iz prvog odlomka. No kvalitetom priče i prikaza debelo nadilazi tu ekipu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!