Iako se popularna kultura u većini svijeta doživljava kao nešto što ima kozmopolitski karakter, baš kao i mnoge stvari koje su prošle kroz bizarni filtar 'ovih prostora' i ona je u bivšoj Jugoslaviji promijenila funkciju, pa negdje već osamdesetih postala oružjem nacionalizma. Posebno u Sloveniji, gdje novo nacionalno buđenje nije bilo promovirano samo harmonikama i tamburicama, već rock glazbom, reklamama i turističkim identitetom, koji su u koktelu mladosti i provokacije transformirale slovenski identitet u brzinskom i od ostataka SFRJ svakako manje bolnom procesu državnog osamostaljenja.

Cijeli taj proces, susret popa, rocka i politike, solidno je seciran u dokumentarcu Urše Menart 'Bila jednom zemlja radnih ljudi', koji je najzanimljiviji onda kada se dotiče punka i njegovih sukoba s komunističkim vladarima, ali funkcionira i na širem polju, na kojem Videosex, Laibach i Agropop susreću skijanje i film. Riječ je o klasičnom dokumentarcu TV-formata koji kombinira 'talking heads' s arhivom, uključujući i neke stare raritetne Žižeke, za one koji misle da je Slavoj svoju filozofsko-revolucionarnu karijeru započeo u zagrebačkom kinu Europa.

Slovenija je već neko vrijeme dio Europske unije, ali dom u koji će Hrvatska uskoro ući u našim je krajevima i dalje dovoljno velika misterija da svaki dokumentarni film koji pokušava pojasniti 'tko tu koga i zašto?' zvuči kao dobrodošli prozor u svijet, pogled izb(r)ušen prema novom poretku starog kontinenta. Srećom, 'Briselski posao' obavlja dobar posao u pomicanju jednog komada zavjese, kao mješavina novinarskog aktivizma redateljskog dvojca Friedricha Mosera i Matthieua Lietaerta te stilski ispoliranog euro-trilera.

Zadatak? Razotkriti dobar dio mreže tzv. anonimnih birokrata Europske unije, skupine bezimenih, ali beskrajno moćnih lobija multinacionalki i velikog biznisa, koji bez veće kontrole svog djelovanja oblikuju živote pola milijarde ljudi, miješajući privatne interese i pohlepu s politikom i prodajom magle. Briselska industrija lobija druga je najveća na svijetu, odmah iza Washingtona, a hrvatski će gledatelji preko ovog filma prvi put ikada doći u kontakt s informacijama o nekim dijelovima neoliberalno-bankarske-poslovne mašinerije, iste one u koju ćemo uskoro zakoračiti s obje noge.

Hoće li se time Hrvatska naći 'u krivo vrijeme na krivom mjestu', ostaje čekati i vidjeti, a u međuvremenu, istoimeni film vodi nas na sâm sjever Europe, u crnilo nedavnog pokolja izazvanog, između ostalog, mentalnim poremećajem osobe koja je bila uvjerena da njegova zemlja duboko pati u novoj, nikad heterogenijoj zajednici europskih naroda. 'U krivo vrijeme na krivom mjestu' bavi se bombaškim napadom u središtu Osla, pokoljem na otoku Utøyi, koji je Anders Breivik počinio 22. srpnja 2011.

Petoro preživjelih prisjeća se dana koji je zamalo bio njihov posljednji – osamdesetak minuta o Breivikovom pohodu bez ijednog jedinog kadra u kojem bi vidjeli Breivika? Da, jer 'U krivo vrijeme na krivom mjestu' je manje film o psihologiji i politici, a više (dobar) film o sudbini, slučajnosti i čistoj prokletoj sreći koja svaki dan odlučuje o našim životima i smrti.

Pitanje života i smrti za mnoge je Kineze danas pitanje uspjeha ubrzane tranzicije, a boks, koji je zbog Maove fantazije desetljećima bio zabranjen kao loš utjecaj sa Zapada, u filmu 'Kineski teškaši' savršeno je poslužio za metaforu nove Kine, velikih odluka malih ljudi čiji su životi, zajedno sa životom nacije, doslovno na prekretnici.

>> Gledajte vrhunske dokumentarce u ZagrebDox kolekciji MAXtv videoteke

'Kineski teškaši', novi film proslavljenog Yunga Changa ('Up The Yangtze'), komentira novo stanje velikih promjena i velikih odluka, prateći formiranje omanjeg odreda potencijalnih budućih kineskih boksačkih olimpijaca. Kamera nas bez šminke i peglanja vodi ravno u sivilo ruralne Kine, gdje treneri boksa svoju strast i znanje pokušavaju podijeliti s klincima koji krvare za svoje snove. Doslovno.

***
Glavni sponzor ZagrebDoxa je Hrvatski Telekom pa će ljubitelji dokumentarnog filma diljem Hrvatske moći i u vlastitom domu uživati u filmovima najboljih europskih autora, višestruko nagrađivanih na svjetskim festivalima. Od 24. veljače 2013. u redovnoj ponudi MAXtv videoteke moći će se premijerno pogledati dokumentarni filmovi: 'Ramin' (Audrius Stonys), 'Ljudi koji sam mogao biti, a možda i jesam' (Boris Gerrets), 'Katka' (Helena Třeštíková), 'Problem s komarcima i druge priče' (Andrey Paounov) i 'René' (Helena Třeštíková). Riječ je o pet raznovrsnih naslova koji u fokus postavljaju niz generacija i progovaraju o različitim problemima - od tinejdžerske ovisnosti preko problema zatvorenika pa sve do univerzalnih tema poput potrage za ljubavlju i primjene suvremene tehnologije pri dokumentiranju stvarnosti.